Zašto Japan menja zabranu izvoza smrtonosnog oružja i zašto je to toliko kontroverzno?

Zašto Japan menja zabranu izvoza smrtonosnog oružja i zašto je to toliko kontroverzno?

Japanska vlada je u utorak odobrila plan prodaje budućih borbenih aviona sledeće generacije drugim zemljama, što je poslednji korak dalje od pacifističkih principa koje je zemlja usvojila na kraju Drugog svetskog rata.

Očekuje se da će kontroverzna odluka da se dozvoli međunarodna prodaja oružja pomoći da se obezbedi uloga Japana u godinu dana starom projektu razvoja novog borbenog aviona zajedno sa Italijom i Ujedinjenim Kraljevstvom, ali je takođe deo koraka za jačanje japanske industrije oružja i jačanje njene ulogu u globalnim poslovima.

Za sada, Tokio kaže da ne planira da izvozi ko-razvijeno smrtonosno oružje osim novih lovaca, za koje se ne očekuje da će ući u službu do 2035.

Evo pogleda o čemu se radi u najnovijoj promeni i zašto Japan ubrzano ublažava pravila o izvozu oružja.

Kabinet je u utorak odobrio reviziju svojih smernica za prodaju odbrambene opreme u inostranstvu i odobrio prodaju budućeg aviona. Vlada kaže da ne planira da izvozi drugo ko-razvijeno smrtonosno oružje u skladu sa smernicama, i da bi za to bilo potrebno odobrenje kabineta.

Japan je dugo zabranjivao skoro većinu izvoza oružja prema pacifičkom ustavu zemlje, iako je počeo da preduzima korake ka promeni usred rastućih regionalnih i globalnih tenzija. Godine 2014. počela je da izvozi neke nesmrtonosne vojne zalihe, a prošlog decembra je odobrila promenu koja bi omogućila prodaju 80 ubojitih oružja i komponenti koje proizvodi po licencama iz drugih zemalja nazad davaocima licenci. Promena, koja je napravljena u decembru, otvorila je put Japanu da proda SAD rakete „Patriot“ koje je dizajnirao SAD, pomažući u zameni municije koju Vašington šalje Ukrajini.

Odluka o avionima omogućiće Japanu da po prvi put izvozi smrtonosno oružje koje proizvodi u druge zemlje.

Japan sarađuje sa Italijom i UK na razvoju naprednog borbenog aviona koji bi zamenio svoju zastarelu flotu američkih lovaca F-2 i Eurofighter Tiphoons-a koje koriste britanska i italijanska vojska.

Japan, koji je ranije radio na domaćem dizajnu koji će se zvati F-Ks, pristao je u decembru 2022. da spoji svoje napore sa britansko-italijanskim programom pod nazivom Tempest. Zajednički projekat, poznat kao Global Combat Air Program, baziran je u Velikoj Britaniji i još nije najavio novo ime za svoj dizajn.

Japan se nada da će novi avion ponuditi bolje senzorne i stelt sposobnosti usred rastućih tenzija u regionu, dajući mu tehnološku prednost u odnosu na regionalne rivale Kinu i Rusiju.

Kabinet je u svojoj odluci naveo da bi zabrana izvoza gotovih proizvoda ometala napore za razvoj novog mlaznjaka, a Japan ograničila na pomoćnu ulogu u projektu. Italija i Velika Britanija žele da prodaju mlaznjak kako bi pokrile troškove razvoja i proizvodnje.

Britanski ministar odbrane Grant Šaps je više puta rekao da je Japanu potrebno „ažuriranje“ kako ne bi došlo do zastoja projekta.

Kišida je tražio odobrenje kabineta pre potpisivanja GCAP sporazuma u ​​februaru, ali je to odloženo otporom njegovog mlađeg koalicionog partnera, stranke Komeito koju podržavaju budisti.

Izvoz bi takođe pomogao u jačanju japanske odbrambene industrije, koja je istorijski služila samo snagama za samoodbranu zemlje, jer Kišida nastoji da izgradi vojsku. Japan je počeo da otvara vrata za neki izvoz 2014. godine, ali se industrija i dalje bori da pridobije kupce.

Promena takođe dolazi kada Kišida planira državnu posetu Vašingtonu za april, gde se očekuje da će naglasiti spremnost Japana da preuzme veću ulogu u partnerstvima u vojnoj i odbrambenoj industriji.

Japan vidi brzo vojno jačanje Kine i njenu sve veću asertivnost kao pretnju, posebno rastuće tenzije u spornim Istočnim i Južnom kineskim morima. Japan takođe vidi kao pretnju povećanje zajedničkih vojnih vežbi Kine i Rusije oko Japana.

Zbog svoje ratne prošlosti kao agresora i razaranja koje je usledilo nakon poraza u Drugom svetskom ratu, Japan je usvojio ustav koji ograničava njegovu vojsku na samoodbranu i dugo je zadržao strogu politiku ograničavanja transfera vojne opreme i tehnologije i zabrane svakog izvoza smrtonosno oružje.

Opozicioni poslanici i pacifistički aktivisti kritikovali su Kišidinu vladu zbog posvećenosti projektu borbenog aviona bez objašnjenja javnosti ili traženja odobrenja za veliku promenu politike.

Nedavne ankete pokazuju da je javno mnjenje podeljeno oko plana.

Da bi odgovorila na takve zabrinutosti, vlada za sada ograničava izvoz ko-razvijenog smrtonosnog oružja na mlaznjak i obećala je da se neće vršiti prodaja za upotrebu u aktivnim ratovima. Ako kupac počne da koristi avione za rat, rekao je ministar odbrane Minoru Kihara, Japan će prestati da obezbeđuje rezervne delove i druge komponente.

Potencijalna tržišta za avion uključuju 15 zemalja sa kojima Japan ima ugovore o odbrambenom partnerstvu, kao što su Sjedinjene Države, Nemačka, Indija i Vijetnam. Zvaničnik odbrane rekao je da se Tajvan — ostrvo sa samoupravom koje Kina smatra svojom teritorijom — ne razmatra. On je govorio pod uslovom da ostane anoniman zbog pravila brifinga.

Više oružja i komponenti moglo bi da se doda na odobrenu listu prema novim smernicama za izvoz.

Kada Kišida u aprilu ode u Vašington, verovatno će razgovarati sa američkim liderima o potencijalnoj novoj saradnji u oblasti odbrane i industrije oružja. Nova politika bi takođe mogla pomoći Japanu da se zalaže za veću ulogu u savezima i regionalnim odbrambenim partnerstvima kao što su Australija, SAD i britanski AUKUS.