Šteta u obrazovanju od pandemije COVID-19 „će uticati na rezultate ispita do 2030-ih“, kaže studija

Šteta u obrazovanju od pandemije COVID-19 „će uticati na rezultate ispita do 2030-ih“, kaže studija

Šteta u obrazovanju od pandemije COVID-19 imaće uticaj na đake do 2030-ih, prema studiji koja je uključila Univerzitet Stratklajd.

Istraživanje, koje pokriva škole u ​​Engleskoj, predviđa da će manje od četiri od 10 učenika 2030. godine postići ocenu 5 ili više u GCSE-u iz engleskog i matematike – niže od 45,3% učenika koji su postigli ovaj standard u 2022/23.

Na osnovu rezultata, istraživači procenjuju da će relativni nivo mobilnosti prihoda u Velikoj Britaniji opasti za 12–15% za generacije učenika koji napuštaju školu tokom naredne decenije, što je značajan pad prema međunarodnim standardima.

Studija je prva koja prikazuje način na koji je zatvaranje škola tokom pandemije ometalo socio-emocionalne i kognitivne veštine dece u dobi od pet, 11 i 14 godina, i predviđa uticaj koji će to imati na buduće izglede za GCSE i kasnije životne ishode .

Socio-emocionalne veštine uključuju sposobnost uključivanja u pozitivne društvene interakcije, regulisanje emocija i održavanje pažnje. Kognitivne veštine se mere koliko dobro deca postižu akademske testove, odražavajući veštine matematike, čitanja i pisanja.

Esme Lillivhite, sa Strathclideovog instituta za obrazovanje, partner u studiji, rekla je: „U poređenju sa većinom drugih zemalja, odgovor na pandemiju Engleske bio je u velikoj meri fokusiran na akademsko sustizanje sa manjim naglaskom na socio-emocionalne veštine, vannastavnu podršku i dobro- Mnogo više bi se moglo dobiti bližom međunarodnom saradnjom kako bi se saznalo koji pristupi obećavaju na drugim mestima.

Istraživanje je pokazalo da su socio-emocionalne veštine podjednako važne kao i kognitivne veštine za rezultate GCSE mladih ljudi. Na primer, 20% učenika sa najboljim rezultatima na kognitivnim testovima sa 14 godina, sa prosečnim socio-emocionalnim veštinama, ne uspevaju da postignu pet dobrih GCSE. Tinejdžeri sa jakim socio-emocionalnim veštinama su mnogo verovatnije postigli osnovne GCSE.

Rodna podela u važnosti različitih veština pojavljuje se u tinejdžerskim godinama. Za dečake, kognitivne veštine sa 14 godina su dvostruko važnije od socio-emocionalnih veština u određivanju budućih izgleda za GCSE; za devojčice je suprotno, sa socio-emocionalnim veštinama koje su 50% veće od kognitivnih veština.

Analiza koristi najnovije ekonometrijske tehnike za razvoj modela formiranja veština, zasnovanog na nešto manje od 19.000 učenika u Milenijumskoj kohortnoj studiji. Ovo je primenjeno na kasnije kohorte učenika kako bi se predvidelo kako će na rezultate GCSE-a uticati prekidi zbog zatvaranja škola tokom pandemije.

Međunarodni pregled kao deo istraživanja zaključuje da je COVID-19 pojačao dugoročne uporne praznine u obrazovanju u nizu zemalja OECD-a, uključujući Veliku Britaniju.

Izveštaj predlaže nekoliko politika niske cene sa potencijalom da poboljšaju ishode dece, uključujući: nacionalni program obučenih nastavnika studenata na osnovnim studijama koji pomažu u jačanju osnovnih veština učenika i omogućavaju studentima da razmotre karijeru u nastavi; rebalans ofsted inspekcija kako bi se eksplicitno fokusirale na to kako škole rade za učenike iz okruženja sa nedostatkom resursa i kreditne škole koje su odlične kada opslužuju zajednice sa nedovoljno resursa; rebalans školskog kalendara kako bi se poboljšalo blagostanje nastavnika, sprečila glad za odmorom, poboljšali izgledi za učenike i pomogli roditeljima u brizi o deci tokom dugog letnjeg raspusta.

Univerzitet Ekseter i Londonska škola ekonomije su takođe bili partneri u istraživanju.

Dr Emili Tanner, šef programa u Nafild fondaciji, rekla je: „Sve veći broj dokaza o dugoročnom uticaju gubitka učenja na razvoj mladih pokazuje koliko je važno da učenici razvijaju socio-emocionalne veštine pored akademskog učenja. Uvidi iz ovaj izveštaj o vremenu i rodu pruža korisnu osnovu za ciljanje efikasnih intervencija“.