Studija sprovedena na Univerzitetu u Turkuu pokazuje da ulaganje baka po majci može poboljšati dobrobit unuka koji su se suočili sa nedaćama u životu. Pozitivni efekti mogu trajati dugo u odraslom dobu. Rad je objavljen u časopisu Scientific Reports.
Kategorija: Nauka
Unapređenje uzgoja useva kroz ciljanu modifikaciju genoma
Savremeni uzgoj useva ulazi u novu eru dizajna genoma, vođenu tehnologijama za uređivanje genoma kao glavnim alatima za ciljanu modifikaciju genoma.
Kako imune ćelije komuniciraju u borbi protiv virusa
Hemokini su signalni proteini koji orkestriraju interakciju imunih ćelija protiv patogena i tumora. Da bi se razumela ova složena mreža, razvijene su različite tehnike za identifikaciju ćelija koje proizvode hemokine.
Sinteza dva nova karbida pokazuje kako složene strukture ugljenika mogu postojati na drugim planetama
Istraživači sa Univerziteta u Bajrojtu stekli su nove uvide u oblasti hemije ugljenika pod visokim pritiskom: sintetizovali su dva nova karbida — jedinjenja ugljenika i drugog hemijskog elementa — sa jedinstvenim strukturama. Rezultati mogu pružiti neočekivano objašnjenje širokog rasprostranjenja policikličnih aromatičnih ugljovodonika u univerzumu. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.
Studija istražuje zašto se mašine inspirisane ljudima mogu smatrati jezivim
Algoritmi i roboti veštačke inteligencije (AI) postaju sve napredniji, pokazujući sposobnosti koje nejasno podsećaju na one kod ljudi. Sve veće sličnosti između veštačke inteligencije i ljudi bi na kraju mogle da navedu korisnike da pripišu ljudska osećanja, iskustva, misli i senzacije ovim sistemima, koje neki ljudi doživljavaju kao sablasne i jezive.
Fosili drevnih džinovskih kornjača pronađeni u kolumbijskim Andima
Paleontolozi su otkrili džinovske fosile kornjače u Kolumbiji stare oko 57 miliona godina, saopštio je univerzitet koji je vodio iskopavanje, a nalazi su ključni za razumevanje praistorijskih epoha Južne Amerike.
Novo istraživanje potvrđuje da je proizvodnja plastike direktno povezana sa zagađenjem plastikom
Istraživački rad objavljen u časopisu Napredak nauke otkriva direktnu povezanost između proizvodnje plastike i zagađenja plastikom, tako da je svaki porast proizvodnje plastike od 1% povezan sa povećanjem plastičnog zagađenja u životnoj sredini od 1%.
Laserska tehnologija nudi napredak u otkrivanju ilegalne slonovače
Novi način brzog razlikovanja između ilegalne slonove kosti i legalne slonovače mamuta mogao bi se pokazati ključnim za borbu protiv ilegalne trgovine slonovačom. Pristup zasnovan na laseru koji su razvili naučnici sa univerziteta u Bristolu i Lankasteru, mogao bi da se koristi od strane carine širom sveta da pomogne u sprečavanju ilegalne trgovine slonovačom pod maskom legalne slonovače. Studija je objavljena u PLOS ONE danas (24. aprila).
Tehnika snimanja pokazuje nove detalje peptidnih struktura
Nova tehnika snimanja koju su razvili inženjeri sa Vašingtonskog univerziteta u Sent Luisu može naučnicima dati mnogo bliži pogled na sklopove fibrila – gomile peptida koji uključuju amiloid beta, koji je najviše povezan sa Alchajmerovom bolešću.
Nakon povrede kičmene moždine, neuroni izazivaju pustoš u metabolizmu
Stanja kao što su dijabetes, srčani udar i vaskularne bolesti koje se obično dijagnostikuju kod ljudi sa povredama kičmene moždine mogu se pratiti do abnormalne neuronske aktivnosti nakon povrede koja uzrokuje curenje jedinjenja masnog tkiva stomaka i nakupljanje u jetri i drugim organima, nova studija na životinjama je pronašao.
Većina pčela ne umire nakon uboda — i druge iznenađujuće činjenice o pčelama
Većinu nas je ubola pčela i znamo da to nije baš zabavno. Ali možda smo osetili i tračak žaljenja, ili opravdanje, znajući da će pčela uvređena umreti. Jel tako? Pa, za 99,96% vrsta pčela to zapravo nije slučaj.
Upotreba kanabisa povezana sa epigenetskim promenama
Upotreba kanabisa može da izazove promene u epigenomu ljudskog tela, sugeriše studija na preko 1.000 odraslih. Epigenom funkcioniše kao skup prekidača, aktivirajući ili deaktivirajući gene da bi promenio način na koji naša tela funkcionišu.
Superzračenje bi mogao da reši probleme preciznosti atomskih satova
Sićušni otkucani atomi su metrika po kojoj najpreciznije merimo protok vremena. Dok vise vise u komplikovanim, ultrahladnim mrežama magnetizma, mi ih sondiramo laserima da bismo izmerili njihove oscilacije napred-nazad.
Istraživači razvijaju ‘bioplastični’ pelet od ljuske jajeta kao održivu alternativu plastici
Šta ako postoji materijal sličan plastici koji bi mogao da apsorbuje višak hranljivih materija iz vode i da se koristi kao đubrivo kada se raspadne?
Visoko zagađenje vazduha u Danskoj može uticati na akademski uspeh dece
Zagađenje od saobraćaja, poljoprivrede i peći na drva može imati negativan uticaj na kognitivni razvoj dece, prema novoj studiji objavljenoj u Environment International o učinku danskih učenika na maturskom ispitu.
Istraživači otkrivaju „paralelni univerzum“ u genetici paradajza
U radu koji se pojavio u časopisu Science Advances, istraživači sa Državnog univerziteta u Mičigenu otkrili su iznenađujuću genetsku misteriju usredsređenu na šećere koji se nalaze u onome što baštovani znaju kao „katran od paradajza“.
Imunske ćelije u stanju pripravnosti su stalno stimulisane zdravim tkivom, otkriva nova studija
Kada patogeni napadnu telo, imuni sistem mora odmah da reaguje kako bi sprečio ili obuzdao infekciju. Ali kako naše odbrambene ćelije ostaju spremne kada napadač nije na vidiku?
Studija genetske asocijacije otvara nove puteve lečenja Pikove bolesti, retkog oblika demencije sa ranim početkom
Pikova bolest, neurodegenerativna bolest nepoznatog genetskog porekla, je retka vrsta frontotemporalne demencije koja pogađa osobe mlađe od 65 godina. Stanje izaziva promene u ličnosti, ponašanju, a ponekad i oštećenje jezika.
Studija otkriva da veštačka inteligencija može da razvije tretmane za sprečavanje „superbakterija“
Istraživači Klivlendske klinike razvili su model veštačke inteligencije (AI) koji može da odredi najbolju kombinaciju i vremensku liniju za upotrebu prilikom propisivanja lekova za lečenje bakterijske infekcije, samo na osnovu toga koliko brzo bakterije rastu s obzirom na određene perturbacije. Tim koji je predvodio dr Džejkob Skot i njegova laboratorija u Odeljenju za teoriju translacione hematologije i onkologije, nedavno su objavili svoje nalaze u Proceedings of the National Academi of Sciences.
Istraživači identifikuju nove mreže gena povezane sa agresivnim tipom raka dojke
Rak dojke je druga najčešća dijagnoza raka kod žena u SAD i drugi vodeći uzrok smrti od raka kod žena. Poslednjih godina, tretmani raka dojke su značajno poboljšani, zahvaljujući ciljanoj genskoj terapiji i imunoterapiji. Međutim, za malu grupu pacijenata sa dijagnozom najagresivnijeg bazalnog tipa karcinoma dojke, takvi pristupi su manje uspešni.