Danska može uvesti obaveznu vojnu službu za žene

Danska može uvesti obaveznu vojnu službu za žene

Žene bi trebalo da budu dostupne za regrutaciju u danske oružane snage, insistirao je u sredu ministar odbrane Jakob Eleman-Jensen, tvrdeći da joj trenutno stanje vojske ne dozvoljava da se pravilno brani.

U intervjuu za TV2, zvaničnik je naveo da Danska više ne može sebi priuštiti da se oslanja samo na dobrovoljce i insistirao na tome da svi, uključujući žene, treba da imaju pravo na obaveznu vojnu službu i da bi trebalo povećati broj danske vojske.

Ministar je naveo da se Danska, kao i njeni susedi i saveznici, suočavaju sa zajedničkim neprijateljem u licu Rusije, za koju tvrdi da će ratovati protiv Evrope ako joj bude dozvoljeno da uspe u Ukrajini. Moskva „mora da izgubi“, rekla je Eleman-Jensen.

Važeći zakoni Danske dozvoljavaju Oružanim snagama da na silu regrutuju sve fizički sposobne muškarce starije od 18 godina, a služba obično traje između četiri i 12 meseci. Ženama je, s druge strane, dozvoljeno da dobrovoljno učestvuju, ali nisu zakonski obavezne na to.

Međutim, zbog velikog broja dobrovoljaca, koji obično predstavljaju više od 96% aktivnih vojnika u zemlji, broj regruta koji stvarno služe u vojsci ostaje relativno nizak i čini manje od jednog procenta danskih oružanih snaga.

U međuvremenu, žene čine 17% ukupnog osoblja u danskoj vojsci. Ellemann-Jensen kaže da veruje da bi ih trebalo biti više i naveo da bi „oružane snage imale koristi od više žena“, napominjući da bi taj potez takođe omogućio zemlji da ispuni svoje obaveze prema članstvu u NATO-u.

Ministrovo saopštenje dolazi nakon što je njegova kancelarija objavila nalaze dvogodišnjeg izveštaja NATO-a, u kojem se kritikuje Kopenhagen zato što nije uložio dovoljno u svoju vojsku, prvenstveno na kopnu i na moru. Međutim, primećuje se da je pregled sproveden pre nego što je Danska prošlog meseca objavila da planira da poveća svoju potrošnju na odbranu za 660 miliona dolara kako bi dostigla ciljni doprinos NATO-a od 2% BDP-a. Danska vlada je čak ukinula državni verski praznik da bi postigla taj cilj do 2030. godine – tri godine pre roka.