Digitalna kognitivna terapija može pomoći u lečenju opsesivnih misli

Digitalna kognitivna terapija može pomoći u lečenju opsesivnih misli

Da li vas muči preterani strah od povrede vašeg deteta? Opustite se — to je uobičajeno, a istraživanja pokazuju da se takođe može lečiti.

Držite novorođenu bebu u naručju kada vam se ta misao pojavi u glavi — šta ako ste slučajno bacili svoju bebu kroz prozor? Uplašite se i pitate se da li gubite razum.¨

Polovina svih roditelja ima takve nametljive, neželjene impulse.

„Važno je znati da ne postoji korelacija između tabu kompulzija i stvarnog nanošenja štete nekome“, kaže psiholog Klara Olofsdoter Lauri, koja je nedavno doktorirala. sa tezom na temu odeljenja za kliničku neuronauku Karolinska instituta.

Hipoteze se razlikuju o tome zašto su tabu kompulzije tako česte kod novih roditelja. Oni su podešeni na spoljašnje opasnosti, pa je možda prirodno da i u sebi traže skrivene opasnosti. Ali za oko 20 procenata njih, takve misli i strah od njihovog izvođenja su uznemirujuće i ponavljajuće.

„Mogu da na kraju ograniče svoje živote kao roditelji tako što će, recimo, odbiti da hodaju sa kolicima duž prometne ceste“, kaže dr Olofsdoter Lauri.

U ekstremnim slučajevima, prelazi u OKP, što sprečava mnoge roditelje da potraže pomoć iz straha da će biti ocenjeni kao opasnost za svoju bebu i da izgube starateljstvo.

Trenutno ne postoje preporučeni tretmani za roditelje koji pate od visokog nivoa tabu kompulzija. U svojoj tezi, međutim, dr Olofsdoter je procenila digitalnu intervenciju, koja je još uvek u fazi istraživanja, u kojoj je od učesnika zatraženo da izvedu niz kognitivnih vežbi kako bi im pomogli da reinterpretiraju svoje misli. Procedura je smanjila uznemirujuće misli u poređenju sa grupom koja nije dobila nikakav tretman.

„Tabu kompulzije ne govore ništa o vama kao osobi“, kaže ona. „Oni su, u stvari, bezopasni. Naučiti da ih ispravno tumačimo – ‘To je bila luda misao, ali u redu je’ – je ključ. To je naš cilj.“