Kremlj odgovorio na Bajdena koji je Putina nazvao „ratnim zločincem“

Kremlj odgovorio na Bajdena koji je Putina nazvao „ratnim zločincem“

Američki predsednik je prvobitno odbio da upotrebi taj termin, ali je potom ponovo razmislio.

Američki predsednik Džo Bajden nazvao je svog ruskog kolegu Vladimira Putina „ratnim zločincem“ zbog sukoba u Ukrajini, a Kremlj je odgovorio da su takve primedbe iz Sjedinjenih Država „neprihvatljive i neoprostive“.

Tokom događaja u Beloj kući u sredu, Bajdena je jedan od novinara pitao da li smatra da je predsednik Rusije ratni zločinac. U početku je Bajden odgovorio sa „ne“, ali je onda zamolio novinara da pojasni pitanje i rekao: „Oh, mislim da je ratni zločinac“.

Komentarišući izjave američkog lidera, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za TASS da Moskva smatra „neprihvatljivom i neoprostivom takvu retoriku šefa države, čije su bombe ubile stotine hiljada ljudi širom sveta“.

Dok su SAD dosledno osuđivale ruski napad na Ukrajinu, Bajdenove primedbe u sredu očigledno označavaju prvi put da je američki lider upotrebio izraz „ratni zločinac“ da opiše Putinove postupke. Ranije je Bela kuća izbegavala da koristi ovu definiciju, objašnjavajući da je reč o specifičnom zakonskom terminu.

U govoru u sredu, Bajden je optužio rusku vojsku za granatiranje bolnica i stambenih zgrada – nešto što Moskva poriče.

Predsednikova izjava usledila je dan nakon što je Senat SAD podržao rezoluciju kojom se Putin proglašava ratnim zločincem. Lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer rekao je u utorak da su se i demokrate i republikanci udružili „da bi rekli da Vladimir Putin ne može da izbegne odgovornost za zločine počinjene nad ukrajinskim narodom“.

Putin je dosledno negirao optužbe za neselektivno granatiranje ukrajinskih gradova od strane ruskih snaga, ističući da vojska „radi sa savremenim visoko preciznim oružjem“, gađajući samo vojne ciljeve.

Moskva je napala Ukrajinu krajem februara, nakon sedmogodišnjeg sukoba zbog neuspeha Ukrajine da sprovede uslove sporazuma iz Minska, i pre konačnog priznavanja republika Donbasa sa prestonicama u Donjecku i Lugansku. Protokoli uz posredovanje Nemačke i Francuske bili su osmišljeni da regulišu status tih regiona u okviru ukrajinske države.

Rusija je sada zahtevala da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.

Zapad je uveo oštre sankcije Rusiji zbog ofanzive na Ukrajinu, uključujući i Putina lično. Moskva je odgovorila kontrasankcijama koje su bile usmerene na američkog predsednika.