Zapanjujuće slike teleskopa Džejms Veb prikazuju rođenje i smrt masivnih zvezda

Zapanjujuće slike teleskopa Džejms Veb prikazuju rođenje i smrt masivnih zvezda

Svemirski teleskop Džejms Veb nastavlja da nas iznenađuje zapanjujućim slikama, ali šta tačno? Astronom Nienke van der Marel pokazuje sa tri slike kako masivne zvezde vode kratke, ali eksplozivne živote.

Na gornjoj slici možemo videti Ophiuchus ili Zmijonošu.

„Ovaj region za formiranje zvezda star je nekoliko miliona godina“, kaže Van der Marel. „Ove zvezde još uvek rastu, a planete se formiraju oko njih. Veliki deo mog istraživanja fokusiran je na ovaj region.“

Različiti filteri teleskopa stvaraju različite boje, objašnjava Van der Marel. „Svaki filter je osetljiv na različitu vrstu materijala, koji emituje različitu vrstu svetlosti. Crvena koju vidite je vrući vodonik. Kada se zvezda formira, energija puca u dva smera, gurajući gas iz okolnog oblaka ka spolja. su crveni mlaznici koje možete videti na slici.“

Takođe možemo videti neke bele tačke svetlosti. „Ovo su mlade zvezde“, kaže Van der Marel.

Vidimo i veliki luk.

Van der Marel nastavlja: ​​„To je najudaljeniji deo šupljine izazvan mladom masivnom zvezdom, S1, koja se nalazi u centru te šupljine. S1 je više od 20 puta masivnija od našeg Sunca. Zvezde poput ove toliko oslobađaju. energije koju zagrevaju sav materijal oko sebe do ekstremnih temperatura, izazivajući hemijske reakcije. Ovo stvara šupljinu koju možete videti, sa žutim obodom sitnih čestica prašine.“

Šta Van der Marelu najviše privlači pažnju na ovoj slici?

„Uvećajte dovoljno daleko i videćete neku vrstu peščanog sata. To je ono što mi je najinteresantnije. To je disk oko zvezde koju posmatrate sa strane. Prašina u disku upija svetlost zvezde i materijal iza njega. U ovom disku prašine, deo prašine se skuplja i formira planete. Još ne znamo kako tačno. To je ono što pokušavam da shvatim u svom istraživanju.“

Potrebni su milioni godina da se formiraju zvezde i planete.

„Očigledno nemamo vremena da posmatramo njihovu formaciju“, kaže Van der Marel. „Zato proučavamo slike različitih zvezda različite starosti i u različitim fazama. Zatim pokušavamo da ih postavimo u pravi red da vidimo kako se formiraju planete i zvezde. Slike poput ovih nam daju dobar pregled nekoliko zvezda koje se formiraju u istom Životna sredina.“

Volf-Raje 124

Iznad je još jedna slika masivne zvezde, ali u kasnijoj fazi njene evolucije, kaže Van der Marel.

„U sredini možemo videti ono što je poznato kao zvezda Volf-Rajeta, zvezda koja je potrošila većinu svog vodonika i koja je već izgubila atmosferu. Sa više od 20 puta većom masom od našeg Sunca, to je ogromna zvezda. I milion puta je svetlija. Masivne zvezde poput ove brzo evoluiraju jer sadrže toliko materijala i brzo gube masu.“

Ova zvezda će eksplodirati za nekoliko stotina hiljada godina, kaže Van der Marel.

„Na astronomskoj vremenskoj skali, njen životni vek je veoma kratak. Masivne zvezde eksplodiraju na kraju svog života, ono što mi nazivamo supernovom. Jednom kada zvezda eksplodira, ova slika će izgledati veoma drugačije. Njihov kratki život čine zvezde Volf-Rajeta veoma retko. Ima ih samo 500 na celom Mlečnom putu.“

Oko zvezde je oblak ružičaste, braon i ljubičaste prašine. „Ta prašina je oduvana sa površine zvezde. Ova slika će nam pomoći da naučimo kako ove masivne zvezde obogaćuju teže elemente i čestice prašine. Ovde se stvaraju svi elementi potrebni za formiranje planeta i života. Sada to možemo prvo da proučavamo. vreme.“

Kasiopeja

Šta ostaje od masivne zvezde nakon što eksplodira? To je ono što možemo videti na gornjoj slici. „Nakon što se dogodila supernova, ostaje oblak koji je još uvek vidljiv hiljadama godina. Narandžasti i crveni materijal je vodonik iz međuzvezdane materije koja je odgurnuta kada je zvezda eksplodirala. Svetliji, ružičasti materijal je verovatno ostatak zvezde to su elementi i atomi koji su stvoreni u zvezdi.“

Supernova u proseku traje nekoliko nedelja ili meseci, objašnjava Van der Marel: „Ova supernova se dogodila pre oko 350 godina, tako da je materijal koji gledamo već neko vreme stabilan.

U sredini možemo videti i zelenu petlju. Šta je to?

„Niko ne zna. Dobio je nadimak „zeleno čudovište“. Istraživači su bili iznenađeni kada su je videli na slici. Niko to nije očekivao. Nikada ranije nije primećena u ostacima supernove. Jedan od istraživača koji radi na tome rekao je u intervjuu da će provesti ostatak svog karijeru radeći na podacima prikupljenim za ovu sliku. Astronomi često gledaju jednu stvar i vide nešto potpuno neočekivano. To je ono što našu disciplinu čini toliko zabavnom“, zaključuje Van der Marel.