Rusija: Izlazak iz projekta međunarodne svemirske stanice

Rusija: Izlazak iz projekta međunarodne svemirske stanice

Rusija je odlučila kada će se povući sa Međunarodne svemirske stanice (ISS) i daće godinu dana unapred obaveštenje svojim partnerima, rekao je u subotu šef Roskosmosa Dmitrij Rogozin.

U intervjuu za TV kanal „Rosija-24“, šef svemirske agencije je rekao da, iako je vremenski okvir postavljen, vlasti „nemaju obavezu da o tome javno govore“.

Rogozin je ranije rekao da sankcije Zapada uvedene zbog ruske vojne ofanzive na Ukrajinu sprečavaju Roskosmos da nastavi sa „uobičajenim poslom“ kada je u pitanju zajednički rad sa SAD i drugim zapadnim zemljama na ISS. Takođe je rekao da bi, da je mogao, već ostvario saradnju.

U intervjuu je napomenuo da uslove ruske aktivnosti na ISS određuju vlada i predsednik i da je agenciji trenutno dozvoljeno da nastavi sa radom na ISS do 2024. godine.

„Mogu da kažem samo jedno: u skladu sa našim obavezama, godinu dana unapred ćemo upozoriti naše partnere o završetku radova na ISS“, rekao je on.

Rogozin je takođe objasnio da će Rusija tokom svog preostalog vremena na ISS „demonstrirati svoju spremnost da razmesti rusku orbitalnu servisnu stanicu (ROSS)“. On je rekao da će ROSS biti multifunkcionalan i da su planovi razvoja već u toku.

„Kada bude predstavljena… počećemo da pravimo ovaj „pametni hardver“ i pripremamo njegovo lansiranje u svemir, razmeštanje stanice“, rekao je Rogozin.

Ranije je šef Roskosmosa predvideo da će se ISS, na kojoj je NASA planirala da radi do 2030. godine, do tada „raspasti“ ukoliko se u njenu popravku ne ulože „ogromna suma novca“, ali da će se u sadašnjem geopolitičkom okruženju raditi na ISS-u. više nije efikasan za Rusiju.

Sredinom marta Rogozin je rekao da bi „neprijateljska“ geopolitička situacija mogla da natera Rusiju da učini ROSS „vojno primenljivim“. To će, prema Rogozinu, značiti da na ROSS-u „neće biti nikoga“ osim ruskih kosmonauta, koji će „osluživati opremu za mete postavljenu na ovoj stanici“.

Otkako je Rusija pokrenula svoju vojnu ofanzivu na Ukrajinu krajem februara, mnoge zemlje su uvele opsežne sankcije Moskvi, ciljajući, između ostalog, njene banke, finansije i uvoz osetljive tehnologije.