Nizak nivo gvožđa kao rezultat infekcije mogao bi biti ključni pokretač dugog COVID-a

Nizak nivo gvožđa kao rezultat infekcije mogao bi biti ključni pokretač dugog COVID-a

Problemi sa nivoom gvožđa u krvi i sposobnošću tela da reguliše ovaj važan nutrijent kao rezultat infekcije SARS-CoV-2 mogli bi biti ključni okidač za dugotrajni COVID, otkrilo je novo istraživanje.

Ovo otkriće ne samo da ukazuje na moguće načine za prevenciju ili lečenje ovog stanja, već bi moglo da pomogne u objašnjenju zašto se simptomi slični onima kod dugog COVID-a takođe često vide u brojnim postvirusnim stanjima i hroničnim upalama.

Iako su procene veoma varijabilne, čak tri od 10 ljudi zaraženih SARS-CoV-2 moglo bi da razvije dugotrajan COVID, sa simptomima uključujući umor, kratak dah, bolove u mišićima i probleme sa pamćenjem i koncentracijom („magla mozga“). Procenjuje se da je samo u Velikoj Britaniji 1,9 miliona ljudi patilo od dugotrajnog COVID-a od marta 2023. godine, prema Kancelariji za nacionalnu statistiku.

Ubrzo nakon početka pandemije COVID-19, istraživači na Univerzitetu u Kembridžu počeli su da regrutuju ljude koji su bili pozitivni na virus u kohortu COVID-19 Nacionalnog instituta za istraživanje zdravlja i nege (NIHR) BioResource. To je uključivalo asimptomatsko zdravstveno osoblje identifikovano rutinskim skriningom do pacijenata koji su primljeni u fondaciju NHS Foundation Trust Univerzitetskih bolnica Kembridž, neki u jedinicu intenzivne nege.

Tokom godine, učesnici su davali uzorke krvi, omogućavajući istraživačima da prate promene u krvi nakon infekcije. Kako je postalo jasno da će značajan broj pacijenata imati simptome koji su postojali – dugo COVID – istraživači su mogli da prate ove uzorke da vide da li su bilo kakve promene u krvi u korelaciji sa njihovim kasnijim stanjem.

U nalazima objavljenim u radu pod naslovom „Disregulacija gvožđa i eritropoeza inflamatornog stresa povezuju se sa dugoročnim ishodom COVID-19“ u Nature Immunologi, istraživači Kembridž instituta za terapeutsku imunologiju i zarazne bolesti (CITIID), Univerzitet u Kembridžu, zajedno sa kolegama iz Oksforda, analizirali uzorke krvi od 214 osoba. Otprilike 45% ispitanih o svom oporavku prijavilo je simptome dugog COVID-a između tri i deset meseci kasnije.

Profesor Ken Smit, koji je bio direktor CITIID-a u vreme studije, a sada se nalazi na Institutu za medicinska istraživanja Voltera i Elize Hol (VEHI) u Melburnu, Australija, rekao je: „Nakon što je regrutovao grupu ljudi sa SARS-CoV -2 u ranoj fazi pandemije, analiza nekoliko uzoraka krvi i kliničkih informacija prikupljenih tokom perioda od 12 meseci nakon infekcije pokazala se neprocenjivom u davanju važnih i neočekivanih uvida u to zašto se, za neke nesrećne pojedince, prati početna infekcija SARS-CoV-2 mesecima upornih simptoma.“

Tim je otkrio da se tekuća upala — prirodni deo imunog odgovora na infekciju — i nizak nivo gvožđa u krvi, koji doprinose anemiji i ometaju zdravu proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, mogu videti već dve nedelje nakon COVID-19 kod tih osoba. izveštavajući o dugom COVID-u mnogo meseci kasnije.

Rana disregulacija gvožđa je uočena u dugoj COVID grupi nezavisno od starosti, pola ili početne težine COVID-19, što sugeriše mogući uticaj na oporavak čak i kod onih koji su bili pod niskim rizikom od teškog COVID-19, ili kojima nije bila potrebna hospitalizacija ili terapija kiseonikom kada je bolestan.

Dr Aimee Hanson, koja je radila na studiji dok je bila na Univerzitetu u Kembridžu, a sada je na Univerzitetu u Bristolu, rekla je: „Nivo gvožđa i način na koji telo reguliše gvožđe, poremećeni su rano tokom SARS-CoV-2 infekcije, i trebalo je veoma dugo da se oporavi, posebno kod onih ljudi koji su nastavili da prijavljuju duge COVID-e nekoliko meseci kasnije.

„Iako smo videli dokaze da telo pokušava da ispravi nisku dostupnost gvožđa i rezultirajuću anemiju tako što proizvodi više crvenih krvnih zrnaca, ono nije radilo naročito dobar posao zbog tekuće upale.

Zanimljivo, iako je disregulacija gvožđa bila dublji tokom i nakon teškog COVID-19, oni koji su dugo razvili COVID-19 nakon blažeg toka akutnog COVID-19 pokazali su slične obrasce u krvi. Najizraženija povezanost sa dugotrajnim COVID-om bila je to koliko su se brzo zapaljenje, nivoi gvožđa i regulacija vratili u normalu nakon infekcije SARS-CoV-2 – iako su simptomi imali tendenciju da se nastavljaju dugo nakon što se nivoi gvožđa oporave.

Koautor profesor Hal Drakesmith, sa Instituta za molekularnu medicinu MRC Veatherall na Univerzitetu u Oksfordu, rekao je da je disregulacija gvožđa uobičajena posledica upale i prirodni odgovor na infekciju.

„Kada telo ima infekciju, ono reaguje uklanjanjem gvožđa iz krvotoka. Ovo nas štiti od potencijalno smrtonosnih bakterija koje hvataju gvožđe u krvotoku i brzo rastu. To je evolutivni odgovor koji redistribuira gvožđe u telu i krvnu plazmu. postaje gvozdena pustinja.

„Međutim, ako ovo potraje duže vreme, ima manje gvožđa za crvena krvna zrnca, pa se kiseonik manje efikasno transportuje što utiče na metabolizam i proizvodnju energije, kao i za bela krvna zrnca, kojima je gvožđe potrebno da bi pravilno funkcionisali. Zaštitni mehanizam se prekida. postaje problem.“

Nalazi mogu pomoći da se objasni zašto su simptomi kao što su umor i netolerancija na vežbanje uobičajeni kod dugotrajnog COVID-a, kao i kod nekoliko drugih postvirusnih sindroma sa trajnim simptomima.

Istraživači kažu da studija ukazuje na potencijalne načine prevencije ili smanjenja uticaja dugotrajnog COVID-a ispravljanjem disregulacije gvožđa u ranoj fazi COVID-19 kako bi se sprečili štetni dugoročni zdravstveni ishodi.

Jedan pristup bi mogao biti kontrola ekstremne upale što je ranije moguće, pre nego što utiče na regulaciju gvožđa. Drugi pristup može uključivati suplementaciju gvožđa; međutim, kao što je dr Hanson istakao, ovo možda nije jednostavno.

„Nije nužno da pojedinci nemaju dovoljno gvožđa u svom telu, samo je ono zarobljeno na pogrešnom mestu“, rekla je ona. „Ono što nam je potrebno je način da remobilišemo gvožđe i povučemo ga nazad u krvotok, gde postaje korisnije crvenim krvnim zrncima.“

Istraživanje takođe podržava „slučajne“ nalaze drugih studija, uključujući studiju IRONMAN, koja se bavila ispitivanjem da li su suplementi gvožđa koristili pacijentima sa srčanom insuficijencijom — studija je prekinuta zbog pandemije COVID-19, ali preliminarni nalazi sugerišu da su učesnici ispitivanja bili manje je verovatno da će razviti ozbiljne neželjene efekte od COVID-19.

Slični efekti su primećeni kod ljudi koji žive sa poremećajem krvi beta-talasemijom, koji može izazvati da pojedinci proizvode previše gvožđa u krvi.