Gubitak mišićne mase u akutnoj fazi COVID-19 povezan sa upornim simptomima

Gubitak mišićne mase u akutnoj fazi COVID-19 povezan sa upornim simptomima

Što se više mišićne mase gubi tokom hospitalizacije zbog COVID-19, veća je verovatnoća razvoja upornih simptoma bolesti, kao što su slabost i takozvani dugi COVID, koji mogu uključivati kratak dah (dispneju), uporni kašalj i glavobolje, nesanica i anksioznost.

Ovo je glavni nalaz studije sprovedene na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sao Paulu (FM-USP) u Brazilu i objavljenom u članku objavljenom u časopisu Američkog udruženja medicinskih direktora.

Rezultati takođe ukazuju na verovatnu korelaciju između gubitka mišićne mase i troškova zdravstvene zaštite u mesecima nakon otpusta iz bolnice.

„Gubitak mišićne mase je prilično čest tokom dugog boravka u bolnici, ali se čini da je ovo stanje posebno teško među pacijentima hospitalizovanim zbog COVID-a, što utiče na mišićnu masu, snagu i funkciju toliko da je pokretljivost pacijenta smanjena u nekim slučajevima“, rekao je Hamilton Rošel. , poslednji autor članka. Rošel je jedan od koordinatora Grupe za istraživanje primenjene fiziologije i ishrane, koju čine diplomirani studenti i naučnici povezani sa FM-USP i Školom za fizičko vaspitanje istog univerziteta (EEFE-USP).

Istraga je obuhvatila 80 pacijenata sa umerenim i teškim oblikom COVID-19 koji su primljeni 2020. godine, pre nego što su vakcine bile dostupne, u Hospital das Clinicas, bolnički kompleks kojim upravlja FM-USP. Volonteri su praćeni tokom i nakon lečenja u bolnici.

Istraživači su merili snagu i masu mišića u četiri navrata: prijem u bolnicu, otpust i dva i šest meseci nakon otpusta. Snaga mišića je merena ručnim dinamometrom. Hvat dobro korelira sa ukupnom snagom mišića u literaturi. Mišićna masa je procenjena ultrazvučnim skeniranjem površine poprečnog preseka vastus lateralis sa strane butine.

„Funkcija mišića je često povezana isključivo sa lokomocijom, ali je mišićno-skeletni sistem mnogo složeniji od toga. On učestvuje u nekoliko drugih procesa u organizmu, kao što je regulacija metabolizma, pa čak i imunološkog sistema“, objasnio je Rošel.

Analiza obavljena šest meseci nakon otpusta pokazala je da je 76% pacijenata sa velikim gubitkom mišićne mase patilo od umora i 66% od mijalgije (bol u mišićima), u poređenju sa 46% i 36% kod onih sa malim gubitkom mišića. Važno je, primećuju autori, grupa sa velikim gubitkom mišića nije u potpunosti oporavila mišićnu masu koju su izgubili u bolnici, dok grupa sa malim gubitkom mišića jeste.

Istraživači su takođe procenili troškove zdravstvene zaštite za ove pacijente tokom šest meseci nakon što su otpušteni iz bolnice. „Iako nije bilo velikih razlika u ponovnoj hospitalizaciji i zdravstvenim problemima koji su sami sebe smatrali, troškovi zdravstvene nege u vezi sa COVID-om nakon otpusta bili su mnogo veći za grupu sa velikim gubitkom mišića“, rekao je Rošel.

Troškovi zdravstvene zaštite za učesnike koji su pretrpeli veliki gubitak mišića u akutnoj fazi bolesti u proseku su iznosili 77.000 USD po pacijentu dva meseca nakon otpusta iz bolnice, u poređenju sa 3.000 USD za grupu sa malim gubitkom mišića. Troškovi rehabilitacije i lečenja drugih komplikacija šest meseci nakon otpuštanja u proseku su iznosili 90.000 USD za grupu sa velikim gubitkom mišića, u poređenju sa 12.000 USD za grupu sa malim gubitkom mišića.

„Rezultati pokazuju da gubitak mišićne mase izgleda kao prediktor negativne prognoze za hospitalizovane pacijente, što sugeriše da bi trebalo izvršiti testiranje kako bi se odlučilo da li bi trebalo da budu podvrgnuti terapijskoj intervenciji dok su još u bolnici“, rekao je Rošel. „U pogledu kolektivnog javnog zdravlja, pokazali smo da je gubitak mišićne mase povezan sa većim troškovima, što svakako utiče i pritiska zdravstvene službe ne samo finansijski već i u smislu potražnje za rehabilitacijom ovih pacijenata.

Prethodno istraživanje grupe pokazalo je da procena mišićne snage i mase može pomoći u predviđanju dužine boravka u bolnici za lečenje COVID-19. Kada su ovi parametri mereni pri prijemu u bolnicu, pacijentima sa zdravijim mišićima je bio potreban kraći boravak u bolnici.

„To je bila prva faza našeg istraživanja, koja pokazuje kako COVID-19 utiče na mišiće i ukazuje na važnost posedovanja ‘prethodne mišićne rezerve’ za suočavanje sa infekcijom“, rekao je Rošel.

„Ova druga studija pokazuje da šest meseci nakon otpuštanja, pacijenti koji su izgubili više mišićne mase ne samo da nisu uspeli da nadoknade gubitak, već su imali i upornije simptome i imali su veće troškove zdravstvene zaštite. Važno je napomenuti uticaj bolesti na mišićno-skeletni sistem i naglašavaju da zdravstvene službe treba da nastave da prate zdravlje mišića nakon što pacijenti napuste bolnicu i oporave se od bolesti.“