Istraživači identifikuju nedostatak u lečenju bronhiektazija

Istraživači identifikuju nedostatak u lečenju bronhiektazija

Novo istraživanje objavljeno u European Respiratory Journal pokazuje da skoro polovina ljudi u Evropi sa bronhiektazijama ne praktikuje redovno čišćenje disajnih puteva.

Bronhiektazija je dugotrajno stanje gde se disajni putevi pluća šire, što dovodi do nakupljanja viška sluzi što može učiniti pluća ranjivijim na infekciju. Međunarodne smernice preporučuju upravljanje čišćenjem disajnih puteva, niz tehnika disanja, za koje se zna da mogu pomoći u uklanjanju sluzi iz pluća, kao jedan od važnih stubova lečenja bronhiektazije.

Studija, koju je predvodila dr Arieta Spinou i koja uključuje tim međunarodnih eksperata, predstavlja najveći i najdetaljniji opis upotrebe upravljanja čišćenjem disajnih puteva kod bronhiektazije ili bilo koje druge respiratorne bolesti do sada.

Ovaj rad je koristio podatke iz Evropskog registra za bronhiektaziju (EMBARC) koji je uključivao 16.723 osobe sa bronhiektazijama iz 28 zemalja i istraživao unapred određene opcije za upravljanje čišćenjem disajnih puteva, uključujući tehnike čišćenja disajnih puteva, uređaje i upotrebu mukoaktivnih lekova.

Od učesnika, 72% je prijavilo svakodnevno iskašljavanje sputuma, a utvrđeno je da je 52% svih učesnika izjavilo da koristi redovno čišćenje disajnih puteva.

„Naši podaci bi trebalo da služe kao poziv na akciju na dva fronta, prvo da se poboljša globalna primena upravljanja čišćenjem disajnih puteva kod bronhiektazija sa ciljem smanjenja egzacerbacija, potencijalno izbegnutog izlaganja antibioticima i poboljšanja opterećenja simptoma i kvaliteta života“, rekao je Spinou.

Procenat učesnika koji su obavljali čišćenje disajnih puteva bio je sličan kada je analiza bila ograničena na pacijente koji su prijavili dnevno iskašljavanje sputuma; ovo je uprkos preporukama iz svih glavnih smernica za bronhiektazije da se ljudi sa bronhiektazijama poduče upravljanju disajnim putevima i da pacijenti redovno praktikuju ove tehnike.

Većina smernica takođe preporučuje da specijalista za respiratornu fizioterapiju najbolje podučava upravljanje čišćenjem disajnih puteva, ali se pokazalo da je manje od četvrtine pacijenata u Evropi upućeno na obuku od strane specijaliste.

„Naši rezultati su pokazali ograničen pristup obuci za upravljanje čišćenjem disajnih puteva, sa manje od četvrtine pacijenata koji su prošli obuku od respiratornog fizioterapeuta. Ovo ukazuje na rasprostranjen nedostatak implementacije upravljanja čišćenjem disajnih puteva kao intervencije za osobe sa bronhiektazom“, rekao je Spinou .

Velika veličina uzorka EMBARC registra omogućila je poređenja između zemalja u smislu korišćenja specifičnog upravljanja propuštanjem disajnih puteva. Identifikovanje značajnih razlika između zemalja u Evropi, uz veću upotrebu tehnika čišćenja disajnih puteva u severnoevropskim i nekim zapadnoevropskim zemljama.

Postojale su velike razlike širom Evrope u korišćenju intervencija kao što su aktivni ciklus tehnika disanja, autogena drenaža i upotreba uređaja za čišćenje disajnih puteva.

Obim ovih razlika sugeriše da nedostatak dokaza u ovoj oblasti dovodi do odluka zasnovanih na lokalnim preferencijama, pošto su razlike između zemalja opstale čak i nakon prilagođavanja karakteristikama i težini pacijenata.

Identifikujući da su potrebni napori da se poveća upotreba i standardizacija upravljanja vazdušnim putevima u Evropi. Nedostatak dokaza u ovoj oblasti takođe se proteže na tretmane mukoaktivnim lekovima, gde nedostaju ispitivanja velikih razmera, podržavajući potrebu za daljim istraživanjem svih oblika lečenja bronhiektazija.