Putin: Rusija bi mogla da se bori u Ukrajini još dugo

Putin: Rusija bi mogla da se bori u Ukrajini još dugo

LONDON – Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je u sredu da bi se njegova vojska mogla dugo boriti u Ukrajini, ali ne vidi smisla u proširenju poziva od 300.000 rezervista iz septembra i oktobra nakon ozbiljnih ruskih nazadovanja na bojnom polju.

Ranije je ruski saveznik Belorusija rekao da pomera trupe i vojnu opremu kako bi se suprotstavio onome što je nazvala pretnjom terorizma, usred znakova da Moskva možda vrši pritisak na Minsk da otvori novi front u Ukrajini dok je rat zapeo, piše Rojters.

Putin je retko govorio o verovatnom trajanju rata, jer je Rusija bila primorana na seriju značajnih povlačenja suočena sa ukrajinskim kontraofanzivama, koje se vode uz sve veće zalihe zapadnog naoružanja, na istoku i jugu od jula.

Rusija je u februaru pokrenula ono što naziva „specijalnom vojnom operacijom“, rekavši da produbljivanje veza Ukrajine sa Zapadom predstavlja bezbednosnu pretnju. Kijev i njegovi saveznici kažu da se invazija svodi na imperijalističko otimanje zemlje.

„Što se tiče trajanja specijalne vojne operacije, pa, naravno, ovo može biti dug proces“, rekao je Putin tokom televizijskog sastanka njegovog Saveta za ljudska prava, gde je rat u Ukrajini bio u centru pažnje.

On je rekao da u ovom trenutku nema razloga za drugu vojnu mobilizaciju, nakon jesenjeg masovnog poziva.

Oko 150.000 od tih 300.000 rezervista bilo je raspoređeno u Ukrajini, 77.000 u borbenim jedinicama, rekao je on. Preostalih 150.000 i dalje je bilo u centrima za obuku.

„Pod ovim uslovima, govoriti o bilo kakvim dodatnim merama mobilizacije jednostavno nema smisla“, rekao je Putin.

Rusi će se, kako je rekao, „braniti svim sredstvima koja su nam na raspolaganju”, tvrdeći da je Rusija na Zapadu viđena kao „drugorazredna zemlja koja uopšte nema pravo da postoji”.

Putin je dalje rekao da rizik od nuklearnog rata raste – poslednje u nizu takvih upozorenja očigledno ima za cilj da odvrati zapadne pristalice Kijeva od snažnijeg učešća – ali da Rusija neće bezobzirno pretiti upotrebom takvog oružja.

Uprkos nedavnim povlačenjima na bojnom polju, uključujući gubitak Hersona, jedne prestonice ukrajinske provincije koju je Rusija zauzela, Putin je rekao da ne žali zbog pokretanja rata koji je najrazorniji u Evropi od Drugog svetskog rata.

On je rekao da je Rusija već postigla „značajan rezultat“ akvizicijom „novih teritorija“ – što se odnosi na aneksiju četiri delimično okupirana regiona u septembru koju su Kijev i većina članica Ujedinjenih nacija osudili kao nezakonite.

U Belorusiji, predsednik Aleksandar Lukašenko, koji se oslanjao na ruske trupe da bi ugušio narodnu pobunu pre dve godine, dozvolio je svojoj zemlji da posluži kao polazna osnova za invaziju Rusije na njihovog zajedničkog suseda.

On je do sada sprečavao da se pridruži sopstvena vojska, ali poslednjih nedelja vide se sve veći znaci umešanosti Moskve u Belorusiju. U subotu je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu nenajavljeno doleteo u prestonicu Minsk. On i njegov beloruski kolega Viktor Krenjin potpisali su amandmane na sporazum o bezbednosnoj saradnji dve zemlje, ne otkrivajući nove uslove.

U sredu je beloruski savet bezbednosti, koji citira državna novinska agencija Belta, rekao da će se trupe i oprema kretati u zemlju u naredna dva dana, sa imitacijom oružja koje se koristi za obuku.

Nije dalo detalje o broju trupa ili tipovima hardvera koji će biti prebačeni, na koje lokacije ili o prirodi vežbi obuke. Stanovnici Minska su rekli da tamo nema spoljašnjih znakova neobične aktivnosti.

Hiljade ruskih vojnika raspoređeno je u Belorusiji od oktobra, kaže Ukrajina, a beloruske vlasti sve češće govore o pretnji „terorizma“ od strane partizana koji deluju preko granice. Lukašenko je naredio svojoj vojsci da prikupi informacije o rezervistima do kraja ove godine.

U prošlosti su neke zapadne diplomate bile skeptične da će se Belorusija pridružiti ratu, napominjući da ima relativno malu vojsku, a Moskva bi bila oprezna u pogledu ponovnog rasplamsavanja javnog protivljenja Lukašenku koje bi ga oslabilo za malu dobit.

Franak Viacorka, savetnik beloruske opozicione liderke u egzilu Svetlane Cihanouske, rekao je za Rojters da misli da bi bilo „političko samoubistvo“ da Lukašenko pošalje beloruske trupe u Ukrajinu.

„Vojnici neće poslušati, elite će se podeliti, počeće novi protesti. On (Lukašenko) to zna. Belorusi ovo neće progutati i ceo sistem će se srušiti“, rekao je on.

Ukrajinski zvaničnici su takođe rekli da sumnjaju da Rusija još uvek ima dovoljno trupa u Belorusiji da napadne odatle, a akcija u blizini granice bi umesto toga mogla da bude zamišljena kao mamac za odvlačenje snaga Kijeva sa ključnih istočnih i južnih frontova.

Ali neki analitičari kažu da bi nalet aktivnosti poslednjih nedelja takođe mogao biti pravi znak da bi Belorusija mogla da pošalje trupe.

U Ukrajini, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko upozorio je na scenario „apokalipse“ bez struje, tekuće vode i grejanja u glavnom gradu Ukrajine ove zime ako se ruski vazdušni udari na infrastrukturu nastave. Rekao je da nema potrebe da se stanovnici sada evakuišu, iako bi trebalo da budu spremni za to.

Vlasti su radile na popravljanju najnovije štete na elektroenergetskoj mreži koju je nanela salva ruskih raketnih udara u ponedeljak, nekoliko sati nakon očiglednih udara ukrajinskih dronova na dve vazdušne baze duboko u Rusiji.

Ukrajina nije direktno preuzela odgovornost za napade dronovima, ali je proslavila očiglednu demonstraciju novootkrivene sposobnosti da prodre u odbranu Rusije.

Sjedinjene Države su jasno stavile do znanja Ukrajini svoju zabrinutost u vezi sa bilo kakvom eskalacijom rata sa Rusijom i nisu je ohrabrile da napadne dve vazdušne baze, izjavio je u sredu portparol Bele kuće za nacionalnu bezbednost.

Ali „za razliku od Rusa, mi poštujemo ukrajinski suverenitet“, uključujući odluke o tome kako Kijev koristi oružje koje isporučuju Sjedinjene Države, rekao je Džon Kirbi novinarima u Vašingtonu.