Reforme meksičkog izbornog zakona izazvale žestoku debatu

Reforme meksičkog izbornog zakona izazvale žestoku debatu

Šef izbora u Meksiku osudio je u četvrtak potez predsednika Andresa Manuela Lopeza Obradora da smanji troškove za izbore kao napad na demokratiju – kritike koje levičarski predsednik odbacuje kao elitističku, preneo je AP.

Lopez Obrador rekao je u četvrtak da će potpisati izmene zakona, iako očekuje sudske sporove. Novi zakon usvojen kasno u sredu smanjio bi finansiranje izborne agencije u zemlji i oslabio nadzor nad potrošnjom na kampanju. Predsednik je dugo rekao da je agencija preskupa i da bi novac bilo bolje potrošiti na siromašne.

Reforme su izazvale žestoku debatu, a protivnici su već najavili tužbe i protestne šetnje u nekoliko gradova. Lopez Obrador je već počeo da ih žigoše kao klasističke, rasističke branitelje korupcije.

„Marš je da odbrani svoje privilegije, oni protestuju jer ne žele da pomognu siromašnima“, rekao je Lopez Obrador ranije ove nedelje.

Lorenco Kordova, šef izborne agencije Nacionalnog izbornog instituta, rekao je da reforme „nastoje da smanje hiljade ljudi koji svakodnevno rade na garantovanju izbora od poverenja, što će naravno predstavljati rizik za buduće izbore“.

Novim zakonom bi se smanjile plate, sredstva za lokalne izborne kancelarije i obuka za građane koji upravljaju i nadgledaju biračka mesta. To bi takođe smanjilo sankcije za kandidate koji ne prijave troškove kampanje.

Kordova je upozorila u novinskoj kolumni objavljenoj u četvrtak da uvrede koje se izbacuju oko ovog pitanja „pomažu i pomažu autoritarnim impulsima koji lebde okolo“.

„Okrutni diskurs koji neki koriste mogao bi da zatroje samu demokratiju“, napisao je Kordova.

Lopez Obrador je bio nonšalantan po pitanju sudskih osporavanja izbornih reformi, rekavši u četvrtak da veruje da će one biti podržane jer ništa od toga nije „van zakona“.

Međutim, u prošlosti je često napadao meksičko pravosuđe i tvrdio da su sudije deo konzervativne zavere protiv njegove administracije.

Predsednikovo oštro odbijanje pravosuđa, kao i regulatornih i nadzornih agencija, izazvalo je strah među nekima da on nastoji da ponovo uspostavi praksu stare Institucionalno-revolucionarne partije, koja je pogrešila pravila da zadrži predsedništvo Meksika 70 godina do njegovog poraza. na izborima 2000.

Izbori u Meksiku su skupi po međunarodnim standardima, delom i zato što skoro svo legalno finansiranje kampanje, po zakonu, obezbeđuje vlada. Izborni institut takođe izdaje sigurne biračke lične karte koje su najčešće prihvaćeni oblik identifikacije u Meksiku i nadgleda glasanje u udaljenim i često opasnim delovima zemlje.

Federiko Estevez, penzionisani profesor političkih nauka na Autonomnom tehnološkom institutu Meksika, rekao je da su tvrdnje opozicije da Lopez Obrador „razbija demokratiju“ preuveličane.

„Ne radi se o poništavanju demokratije, već o drugačijem shvatanju demokratije“, rekao je Estevez. „Više je većinska i manje zavisi od neadekvatnih, neproduktivnih i pogrešnih elita.

Patricio Morelos, politikolog sa Tehnološkog univerziteta u Montereju, rekao je da bi reforme mogle da potkopaju poverenje u izbore.

„Smanjenje troškova moglo bi da znači određene uštede u novčanom smislu, ali to ne znači da bi povećalo poverenje u izborne procese ili njihov legitimitet“, rekao je Morelos. „To bi trebalo da bude glavni cilj, da ljudi imaju poverenja da će se njihov glas računati.

Lopez Obrador je i dalje veoma popularan u Meksiku, sa rejtingom od oko 60 odsto, ali ne može da se kandiduje za reizbor. Deo njegovog popularnog apela potiče od kritikovanja visoko plaćenih vladinih birokrata, a naljutila ga je činjenica da su neki najviši izborni zvaničnici plaćeni više od predsednika.

Njegovu zakonodavnu inicijativu, poznatu kao „Plan B“, predsednik je predložio u decembru nakon što nije dobio dovoljno glasova u Kongresu za još dublje izborne promene koje bi promenile veličinu i sastav Kongresa.

Predsednik je više puta negirao da bi reformski paket mogao da ugrozi izbore u Meksiku.

Lopez Obrador i njegove pristalice kritikovali su izborni institut od 2006. godine kada je osvojio 0,56% glasova za pobedu na predsedničkim izborima i proglasili svoj gubitak lažnim. On i njegove pristalice pokrenuli su masovni protestni pokret.

„Ovo je još uvek izazvano njegovim pritužbama iz tih godina“, primetio je Estevez.

Lopez Obrador je kasnije osvojio predsedničku funkciju sa velikom razlikom 2018.

Mnogi u Meksiku vide izborni institut kao ključni stub moderne demokratije u zemlji od 2000.

Vladajuća stranka Morena Lopeza Obradora favorizovana je na nacionalnim izborima sledeće godine, a opozicija je u neredu, što bi predsedniku izgleda dalo malo podsticaja da napadne izborni institut.