Pojedinci sa dugim COVID-om imaju veću vjerovatnoću da dožive srčane probleme

Pojedinci sa dugim COVID-om imaju veću vjerovatnoću da dožive srčane probleme

Doživljavanje trajnih simptoma mesecima nakon zaraze COVID-19, takođe poznatog kao dugi COVID, pokazalo je da više nego udvostručuje verovatnoću da osoba razvije kardiovaskularne probleme, prema studiji predstavljenoj na godišnjem naučnom zasedanju Američkog koledža kardiologije zajedno sa Svetskim kongresom.

Studija – sistematski pregled literature i meta-analiza 11 velikih studija koje uključuju ukupno 5,8 miliona ljudi – predstavlja najsveobuhvatniji napor do sada da se ispitaju kardiovaskularne komplikacije dugotrajnog COVID-a. Procene o broju ljudi pogođenih dugotrajnim COVID-om značajno variraju, ali nedavne ankete sugerišu da je oko 1 od 7 ljudi u SAD iskusilo dugi COVID.

Istraživači su pronašli konzistentne dokaze da osobe sa dugotrajnim COVID-om imaju znatno veću vjerovatnoću od onih koji nikada nisu imali COVID-19 da dožive simptome povezane sa srčanim problemima kao što su bol u grudima, kratak dah, palpitacije i umor, i veća je vjerovatnoća da će pokazati markere srčanih bolesti. ili povišen kardiovaskularni rizik u medicinskim slikovnim i dijagnostičkim testovima.

„COVID-19 je više od jednostavne respiratorne bolesti — to je sindrom koji može uticati na srce“, rekla je Džoana Li, student medicine na Medicinskom univerzitetu David Tvildiani u Tbilisiju, Gruzija, stipendista Globalnog programa istraživača na daljinu (GRRSP). ) i glavni autor studije.

„Kliničari treba da budu svesni da srčane komplikacije mogu postojati i da dalje istražuju ako se pacijent žali na ove simptome, čak i dugo vremena nakon što se zarazio COVID-19. Za pacijente, ako ste imali COVID-19 i i dalje imate poteškoća sa disanjem ili bilo kakvu vrstu novih srčanih problema, trebalo bi da odete kod lekara i da ga pregledate.“

Istraživači GRRSP-a sistematski su pregledali ukupno 982 studije objavljene između 2020-2022 i odabrali 74 studije za detaljan pregled.

Od toga su identifikovali 11 studija koje su uključivale podatke o kardiovaskularnim ishodima među ljudima sa dugim COVID-om, kao i kontrolnu grupu učesnika koji nikada nisu imali COVID-19. Od više od 5,8 miliona učesnika uključenih u 11 studija, skoro 450.000 je iskusilo srčane komplikacije. Među onima sa dugim COVID-om, stopa srčanih komplikacija bila je 2,3-2,5 puta veća u poređenju sa onima u kontrolnoj grupi.

„Koordinirani napori među pružaocima primarne zdravstvene zaštite, osobljem hitne pomoći i kardiolozima mogli bi pomoći u ranom otkrivanju i ublažavanju srčanih komplikacija kod dugotrajnih pacijenata sa COVID-om“, rekao je Li.

Ne postoji jedinstvena definicija za dugi COVID. Za ovu studiju, istraživači su definisali dugi COVID kao simptome koji traju najmanje četiri nedelje i javljaju se najmanje dva meseca nakon početne infekcije COVID-19.

Pacijenti sa već postojećim kardiovaskularnim oboljenjima bili su uključeni u uzorke, ali su se njihovi simptomi računali kao kardiovaskularne komplikacije dugog COVID-a samo ako su se pojavili nakon infekcije COVID-19. Na primer, ako je nekome sa ishemijskom bolešću srca dijagnostikovana nova atrijalna fibrilacija nakon COVID-19, oni su prebrojani.

Iako studija nije istraživala moguće biološke mehanizme uključene u vezu između dugih komplikacija COVID-a i srčanih komplikacija, istraživači su rekli da bi hronična upala, koja je dokumentovana uporno povišenim markerima upale kod ljudi sa dugim COVID-om, mogla biti faktor.

Dodali su da je visok nivo varijabilnosti između studija u pogledu populacije i metoda prikupljanja podataka takođe ograničio mogućnost izvođenja konačnih zaključaka – što je uobičajeno ograničenje kod studija povezanih sa COVID-19, s obzirom na nedostatak dugoročnih podataka.

Planirane su dalje analize kako bi se utvrdilo da li se ljudi sa već postojećim kardiovaskularnim oboljenjima mogu suočiti sa različitim kardiovaskularnim rizicima povezanim sa dugotrajnim COVID-om u poređenju sa opštom populacijom, rekli su istraživači.