Svetski dan borbe protiv tuberkuloze: Zašto je bolest i dalje prisutna

Svetski dan borbe protiv tuberkuloze: Zašto je bolest i dalje prisutna

Svetski dan borbe protiv tuberkuloze, 24. marta, obeležiće dan 1882. godine kada je profesor Robert Koh u Berlinu objavio da je otkrio mikrobni uzrok tuberkuloze (TB), Micobacterium tuberculosis.

Efikasno lečenje tuberkuloze je dostupno od 1952. godine. Ali i dalje je najveći uzrok smrti od jedne zarazne bolesti u svetu.

1993. TB je proglašena za globalno javno vanredno stanje od međunarodnog značaja i još traje 30 godina kasnije. Fokus je u to vreme bio na tuberkuloze kod odraslih. U to vreme se nije smatralo da je tuberkuloza u detinjstvu važna. Tačni dokazi o razmerama problema nisu bili dostupni. Tokom decenije koja je usledila, hiljade afričke dece umrlo je od tuberkuloze i ko-infekcije TB/HIV svake godine.

Trebalo je vizionarsko vođstvo afričkih naučnika i patologa da sprovedu veliku, značajnu studiju autopsije 2002. na 164 dece koja su umrla od respiratorne bolesti u Lusaki, Zambija. Studija je pokazala da je 25% smrtnih slučajeva uzrokovano tuberkulozom. Tek tada je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) priznala da je tuberkuloza kod dece zanemarena bolest.

Uprkos tom priznanju, ozbiljno ulaganje u ranu dijagnozu, lečenje i prevenciju tuberkuloze kod dece nije bilo. Izazovi sistemskih zdravstvenih usluga i nedostatak adekvatnog znanja o bolesti takođe ometaju poboljšanja.

Na osnovu naših kombinovanih četiri decenije istraživanja TB, verujemo da teret tuberkuloze u detinjstvu može biti jedan od pokazatelja neuspešnog programa kontrole TB u bilo kom okruženju.

Procenjuje se da je 2021. godine oko 10,6 miliona ljudi obolelo od tuberkuloze širom sveta. To je činilo šest miliona muškaraca, 3,4 miliona žena i 1,2 miliona dece. Od 1,6 miliona ljudi koji su umrli 2021. godine, 240.000 su bila deca. Skoro svi su bili nedijagnostikovani pre smrti.

Ovo odražava strašnu potrebu da se TB u detinjstvu da prioritet. Njegovo rano otkrivanje i lečenje moraju biti deo globalne strategije za okončanje TB.

Rana dijagnoza i lečenje: Simptomi tuberkuloze kod odraslih su prilično dobro opisani, što dovodi do konačne dijagnoze i lečenja. Ali tuberkuloza kod dece se lako može propustiti. To je zato što su simptomi slični drugim bolestima u detinjstvu. Kao rezultat toga, dijagnoza i lečenje su odloženi.

Dijagnostikovanje tuberkuloze kod dece je teško iz više razloga. Najranjivija deca imaju nespecifične simptome. Rendgen grudnog koša je školski način za dijagnostiku tuberkuloze. Ali oni nisu uvek dostupni u ruralnim sredinama. Postoje brojne studije koje procenjuju nove testove i algoritme. Ali idealan test za dečju tuberkulozu još nije pronađen jer test mora biti lak za upotrebu u zdravstvenim ustanovama, pristupačan, sa jednostavnim neinvazivnim prikupljanjem uzoraka.

Vakcinacija protiv tuberkuloze: Stara vakcina Bacille Calmette-Guerin (BCG) ostaje jedina licencirana vakcina. Pruža određenu zaštitu samo u ranom detinjstvu. Ali nije efikasan u prevenciji aktivne bolesti kod starije dece i odraslih.

U mnogim zemljama u razvoju BCG vakcinacija za decu nakon rođenja je obavezna. Ali pokrivenost vakcinom varira od zemlje do zemlje. Da bi nacionalni programi kontrole tuberkuloze funkcionisali, mora se obezbediti visok obuhvat vakcinacijom.

Razvoj nove vakcine protiv tuberkuloze nije bio prioritet. Postoji 16 kandidatskih vakcina koje su dostigle fazu dokaza koncepta na osnovu nedavnih napora. Ali potrebno je više ulaganja za olakšavanje njihove evaluacije u kliničkim ispitivanjima.

Finansiranje za postizanje globalnih ciljeva: Potrebno je adekvatno finansiranje za borbu protiv tuberkuloze kod dece. Globalni ciljevi postavljeni 2018. imali su za cilj lečenje 40 miliona ljudi sa tuberkulozom u periodu od 2018. do 2022. godine. Ovaj cilj je uključivao 3,5 miliona dece sa TB osetljivom na lekove i 115.000 dece sa TB rezistentnom na lekove.

Ali napredak u mnogim oblastima kontrole tuberkuloze je zaustavljen—ili je preokrenut. To je uglavnom zbog COVID-19. Ovo zahteva nove napore da se ponovo adekvatno finansira kontrola TB.

Pored toga, za postizanje ovih ciljeva bilo je potrebno 1,3 milijarde dolara godišnje. 2 milijarde dolara bi odlazilo na istraživanje tuberkuloze godišnje u istom petogodišnjem periodu 2018–2022. Hitno je potrebna procena manjka jer su ukupne investicije u kontrolu TB na globalnom nivou pale sa 6,0 milijardi američkih dolara u 2019. 5,4 milijarde dolara u 2021. godini, što je manje od polovine potrebnog godišnje.

Klinička praksa i prevencija u zajednici: Zdravstveni radnici u delovima sveta, uključujući zemlje u Africi, imaju ograničeno znanje i praksu u lečenju tuberkuloze kod dece. Kontaktni skrining i pristupi usmereni na porodicu su važan deo smanjenja tereta tuberkuloze u detinjstvu. Neophodno je poboljšati razumevanje dečje tuberkuloze od institucija za obuku i klinika—sve do zajednice.

Upotreba novih tehnologija u testiranju i dijagnostici tuberkuloze u detinjstvu: Većina dece sa TB ima negativne rezultate na mikroskopiji njihovih respiratornih tečnosti, dok su radiografije nepouzdane jer su retko definitivne. GeneKspert je trenutno najčešće korišćeni alat za dijagnostičku tačnost TB. Ali pristupačnost i održavanje znače da nije praktično uvesti ga u okruženja koja imaju malo resursa.

Najbolja opcija po našem mišljenju je metagenomsko sekvenciranje sledeće generacije. Ovo omogućava široku identifikaciju patogena i gena otpornih na antimikrobne lekove direktno iz kliničkih uzoraka u roku od 24 sata. Ali ove tehnologije nisu lako dostupne u zemljama sa niskim srednjim prihodima u kojima je opterećenje tuberkuloze najveće. Neka deca sa respiratornim simptomima mogu imati mešovite infekcije. Tačna dijagnoza višestrukih infekcija kod deteta će dovesti do pravilnog lečenja bolesnog deteta sa respiratornim simptomima i smanjenjem mortaliteta usled nelečenih infekcija uključujući tuberkulozu.

Da bi se efikasno borili protiv tuberkuloze kod dece, programi moraju da obezbede sledeće:

  • dobra pokrivenost BCG vakcinom
  • potrebno je razviti nove, efikasnije vakcine protiv tuberkuloze, kao i poboljšati BCG
  • dobra klinička obuka i praksa za upravljanje pacijentima
  • primena visoko osetljivih dijagnostičkih metoda
  • efikasne programe prevencije u zajednici uključujući praćenje kontakata, i
  • pravilan tretman dece sa dijagnozom.

Finanseri i donatori treba da obezbede dovoljno resursa kako bi omogućili postizanje globalnih ciljeva. I potrebno je dovoljno novca da se ublaži uticaj vanrednih situacija kao što su pandemija COVID-19 i ekonomski padovi.

Ovaj članak je objavljen iz The Conversation pod licencom Creative Commons.ž