Društvene mreže kao putevi širenja ponašanja: Otkriveni efekti dužih veza

Društvene mreže kao putevi širenja ponašanja: Otkriveni efekti dužih veza

Ljudska bića će verovatno usvojiti misli, verovanja i ponašanja onih oko sebe. Jednostavne odluke kao što je u kojoj lokalnoj prodavnici je najbolje kupovati do onih složenijih kao što je vakcinacija deteta su pod uticajem ovih obrazaca ponašanja i društvenog diskursa.

„Odlučili smo da budemo u mrežama, i oflajn i na mreži, koje su kompatibilne sa našim sopstvenim razmišljanjem“, objasnio je Amin Rahimijan, docent industrijskog inženjerstva na Fakultetu inženjeringa Univerziteta u Pitsburgu Svanson. „Društvena zaraza ponašanja kroz mreže može nam pomoći da razumemo kako i zašto se usvajaju nove norme, proizvodi i ideje.

U početku su istraživači mislili da su visoko grupisane veze koje su bliske jedna drugoj u mrežama stvorile savršeno okruženje za širenje složenih ponašanja koja zahtevaju značajno društveno pojačanje. Međutim, Rahimian, zajedno sa timom istraživača sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT) i Univerziteta Harvard, suprotstavlja se ovim idejama.

Duge veze, koje se stvaraju kroz nasumično povezane ivice koje ih čine „dužima“, ubrzavaju širenje društvenih zaraza. Na primer, u doba društvenih medija, duge veze mogu olakšati širi doseg u različitim demografskim i heterogenim populacijama. Umesto da komunicira samo sa komšijom, neko se može povezati i sa nekim u drugoj državi – čak i u drugoj zemlji.

Koristeći matematičke i statističke metode, istraživači su bili u mogućnosti da analiziraju stopu širenja preko kružnih rešetki sa dugim vezama i pokažu da je mala verovatnoća usvajanja ispod praga zaraze dovoljna da se osigura da nasumično ponovno ožičenje ubrzava širenje ovih zaraza.

„Mehanizmi koje identifikujemo za širenje na kružnim rešetkama ostaju važeći u višim dimenzijama“, objasnio je Rahimian.

Slična mrežna dinamika javlja se u proučavanju neuronske aktivnosti u mozgu.

„Zainteresovani smo za implikacije ovih rezultata za bolje razumevanje mrežnih struktura koje olakšavaju širenje aktivnosti pucanja u različitim regionima mozga“, objasnio je Džonatan Rubin, profesor na Pitovom odeljenju za matematiku.

Ovo istraživanje sugeriše da bi oni koji žele da postignu brzo, potpuno širenje imali koristi od implementacije interventnih tačaka širom mrežnih naselja sa dugim vezama sa drugim mrežnim regionima, objasnio je Dean Eckles, vanredni profesor marketinga na MIT-u.

„Dalji rad bi mogao proučavati takve strategije za postavljanje složenih ponašanja“, nastavio je Eckles.

Rad „Duge veze ubrzavaju bučne zaraze zasnovane na pragu“, nedavno je objavljen u časopisu Nature Human Behavior.

Ostali istraživači na projektu su Elchanan Mossel, profesor matematike na MIT-u, i Subhabrata Sen, docent za statistiku na Univerzitetu Harvard.