Moljci su efikasniji oprašivači od pčela

Moljci su efikasniji oprašivači od pčela

Moljci su efikasniji oprašivači noću od oprašivača koji lete dnevno, kao što su pčele, otkriva novo istraživanje Univerziteta u Saseksu, objavljeno 29. marta u PLOS ONE.

Usred široko rasprostranjene zabrinutosti zbog opadanja divljih insekata oprašivača poput pčela i leptira, istraživači sa Univerziteta u Saseksu otkrili su da su moljci posebno vitalni oprašivači za prirodu.

Proučavajući 10 lokacija na jugoistoku Engleske tokom jula 2021., istraživači iz Saseksa su otkrili da je 83% poseta insekata cvetovima drače obavljeno tokom dana. Dok su moljci imali manje poseta tokom kraćih letnjih noći, beležeći samo 15% poseta, mogli su brže da oprašuju cveće.

Kao rezultat toga, istraživači su zaključili da su moljci efikasniji oprašivači od insekata koji lete dnevno, kao što su pčele, za koje se tradicionalno smatra da su „vrijedni“. Dok insekti koji lete dnevno imaju više vremena na raspolaganju za prenošenje polena, moljci su dali važan doprinos tokom kratkih sati mraka.

Profesorka Fiona Metjuz, profesorka biologije životne sredine na Univerzitetu u Saseksu i koautor ovog najnovijeg istraživanja, kaže: „Pčele su nesumnjivo važne, ali naš rad je pokazao da moljci oprašuju cvetove brže od insekata koji lete dnevno. Nažalost, mnogi moljci su u ozbiljnom opadanju u Britaniji, što utiče ne samo na oprašivanje, već i na zalihe hrane za mnoge druge vrste, od slepih miševa do ptica. Naš rad pokazuje da jednostavni koraci, kao što je omogućavanje cvetanja mrlja drače, mogu pružiti važne izvore hrane za moljce , a mi ćemo biti nagrađeni rodom kupina. Svi su pobednici!“

Istraživači su proučavali doprinos i noćnih i nenoćnih insekata zaprašivanju drače. Pratili su broj insekata koji posećuju cveće koristeći zamke za kamere i utvrdili koliko brzo se polen deponuje u različito doba dana eksperimentalno sprečavajući insekte da posete neke cvetove, ali ne i druge.

Pored toga, studija ukazuje na važnost drače, grmlja koji se smatra nepovoljnim i koji se rutinski uklanja, ali koji je u stvari kritičan za noćne oprašivače.

Dr Maks Anderson, koji je bio dr. Student na Univerzitetu u Saseksu koji je radio zajedno sa profesorom Metjusom u vreme istraživanja, a koji je sada referent za pejzaže za jugozapad u Zavodu za očuvanje leptira, kaže: „Moljci su važni oprašivači i veoma su nedovoljno cenjeni i nedovoljno proučavani. Većina istraživanja oprašivanja ima tendenciju da se fokusira na insekte koji lete dnevno, sa malo razumevanja šta se dešava noću.

„Sada znamo da su moljci takođe važni oprašivači, moramo da preduzmemo mere da ih podržimo tako što ćemo ohrabriti neke drače i druge cvetajuće grmljaste biljke da rastu u našim parkovima, baštama, ivicama puteva i živicama.

Insekti oprašivači su vitalni deo mnogih ekoloških zajednica i veoma važan deo prirodnog ekosistema. Oprašivači omogućavaju biljkama da plode, postavljaju seme i razmnožavaju se. Ovo zauzvrat obezbeđuje hranu i stanište za niz drugih stvorenja. Dakle, zdravlje naših ekosistema je u osnovi povezano sa pčelama i drugim oprašivačima. Međutim, uglavnom zbog klimatskih promena i intenzivne poljoprivrede, postoji široko rasprostranjen pad divljih oprašivača.

Ovo istraživanje pokazuje da i noćne i dnevne oprašivače treba zaštititi kako bi se omogućilo procvat prirodnih ekosistema. Kao rezultat toga, istraživači takođe pozivaju javnost u Ujedinjenom Kraljevstvu da učini svoj deo u zaštiti moljaca tako što će saditi belo cveće, uzgajati komade žbunja i grube trave i gasiti noćna svetla.