Biološki aktivan keramički materijal može se transformisati u novo koštano tkivo kod pacijenata sa osteoporozom

Biološki aktivan keramički materijal može se transformisati u novo koštano tkivo kod pacijenata sa osteoporozom

Nordijski region ima najveću učestalost osteoporoze, bolesti koja čini kost sklonom lomovima. Starost je jedan od najvažnijih faktora rizika, a Švedska je na najvišem mestu u pogledu dugovečnosti. Procenjuje se da oko 200 miliona ljudi širom sveta pati od ove tihe bolesti, a samo u Švedskoj se svake godine dogodi oko 124.000 preloma povezanih sa osteoporozom.

„Ako imate smanjen kvalitet kostiju, zbog osteoporoze, imate ne samo povećan rizik od preloma, već i povećan rizik od otkaza implantata, ako je za prelom potrebna operacija. Vijci mogu da se olabave ili preseku kroz oslabljeno koštano tkivo. Gore do 7% pacijenata sa prelomom kuka se podvrgava dodatnoj operaciji, što značajno povećava rizik od ozbiljnih komplikacija kod već slabe grupe pacijenata“, kaže Magnus Tagil, profesor ortopedije na Univerzitetu Lund i konsultant u Univerzitetskoj bolnici Skane.

Zajedno sa Dipakom Rajnom, vanrednim profesorom i istraživačem eksperimentalne ortopedije na Univerzitetu u Lundu, vodio je studiju koja uključuje pacijente sa osteoporozom sa prelomima kuka. Nalazi su objavljeni u časopisu Acta Biomaterialia.

Umesto konvencionalne hirurgije koristeći samo šrafove i metalne ploče, ovi pacijenti su, pored toga, dobili injekciju keramičke zamene oko ortopedskog implantata. Materijal hidroksiapatit je prirodna komponenta, u koštanom tkivu i kod osteoporoze se povećava resorpcija hidroksiapatita.

„Naš materijal se stvrdne u roku od nekoliko minuta i odmah poboljšava čvrstoću učvršćenja kosti. U drugom koraku, pacijentu se daje injekcija leka, bisfosfonata, koji kroz krvotok pronalazi put do minerala kostiju, gde se vezuje. i aktivira stvaranje nove kosti oko implantata“, kaže Raina.

Bisfosfonati su grupa lekova koji su uspostavljeni i široko korišćeni u prevenciji i lečenju osteoporotskih preloma. Oni usporavaju razgradnju kostiju i smanjuju rizik od preloma. Studija je pokazala da je važno primeniti lek rano — najbolje tri do sedam dana nakon operacije.

„Hidroksiapatit i bisfosfonat su dobro uspostavljeni i odobreni za upotrebu kod ljudi. Ono čemu smo doprineli je kombinacija ova dva. Materijal se zapali i aktivira, a pacijent sa osteoporozom može da počne da formira novo živo koštano tkivo oko implantata“, kaže Rajna.

Šest meseci nakon operacije, pacijenti su podvrgnuti DEKSA skeniranju, koje je pokazalo da se koštano tkivo povećalo za deset odsto oko glave zavrtnja u poređenju sa kontrolnom grupom. DEKSA je skraćenica za dual-energetsku rendgensku apsorpciometriju i uključuje merenje gustine kostiju pomoću metode zasnovane na rendgenskim zracima.

Istraživači su sproveli eksperimentalne studije na pacovima i mali uporedni randomizovani dokaz koncepta kliničke studije na pacijentima. Sledeći korak je stoga da se sprovede veća studija preloma na pacijentima sa osteoporozom u Švedskoj i studija preloma kičme u Nemačkoj.

Smatraju da bi bilo moguće pokazati da je nova metoda bolja od sadašnjeg lečenja, ne samo u smislu kvaliteta života i smanjenog rizika od dodatne operacije, već i iz perspektive zdravstvene ekonomije.

Studiju je vodio Univerzitet Lund u Švedskoj u saradnji sa istraživačima iz Litvanije, Nemačke i Kine.