Studija otkriva značajnu globalnu cenu klimatske neaktivnosti

Studija otkriva značajnu globalnu cenu klimatske neaktivnosti

Tradicionalno, procene o tome kako će klimatske promene uticati na globalne ekonomije fokusirane su na efekte godišnjih temperaturnih promena. Međutim, dodatni uticaji varijabilnosti i ekstrema padavina i temperature ostali su uglavnom neistraženi do sada.

Koristeći projekcije iz 33 globalna klimatska modela, međunarodni istraživački tim, predvođen Paulom Vaidelihom sa ETH u Cirihu, sproveo je pionirsku studiju, objavljenu u časopisu Prirodne klimatske promene, da kvantifikuje takve uticaje na bruto domaći proizvod (BDP) širom sveta.

Istraživačka studija je otkrila gubitak globalnog BDP-a do 10% ako se planeta zagreje za +3ºC. Važno je da uzimanje u obzir varijabilnosti i ekstrema povećava troškove klimatskih promena širom sveta.

„Ako uzmemo u obzir da toplije godine takođe dolaze sa promenama padavina i temperaturne varijabilnosti, ispostavlja se da je procenjeni uticaj skokovitih temperatura gori nego što se ranije mislilo“, objašnjava doktorski istraživač i ekonomista Pol Vajdelih. „Stoga, izostavljanje varijabilnosti i ekstrema rizikuje potcenjivanje štete od promena temperature.“

Stroge klimatske mere su ključne za budući ekonomski rast. Ograničavanje globalnog zagrevanja na 1,5ºC umesto na 3ºC može smanjiti globalne gubitke od klimatskih promena za dve trećine. „Naši rezultati pokazuju da su troškovi klimatske neaktivnosti značajni“, naglašava profesorka ETH u Cirihu, Sonia Seneviratne, koautorka studije i potpredsedavajuća Radne grupe I Međuvladinog panela za klimatske promene.

„Neki ljudi i dalje kažu da svet ne može da priušti brzu dekarbonizaciju, ali će globalna ekonomija takođe patiti od uticaja klimatskih promena.

Globalno zagrevanje od 3ºC takođe povećava rizik od ekstremnih padavina širom sveta, što smanjuje globalni BDP, u proseku, za 0,2% — što bi, u trenutnoj veličini globalne ekonomije, iznosilo 200 milijardi američkih dolara. Veliki deo ovih troškova javlja se u SAD i Kini, koje su, za razliku od toplijih tropskih regiona, manje navikli na ekstremne padavine. Međutim, među razmatranim ekstremnim događajima, toplotni talasi su najuticajniji.

Studija sugeriše da skoro polovina globalne ekonomske štete na 3ºC globalnog zagrevanja može biti povezana sa ekstremnom toplotom. Fulden Batibeniz, postdoktorski istraživač na ETH Cirihu i Univerzitetu u Bernu, objašnjava: „Više temperature mogu izgledati korisne za hladnije zemlje poput Kanade, ali kao što smo videli 2021., one donose i mnogo teže toplotne talase, koji štete ekonomiji.

Međutim, projektovanje uticaja klimatske varijabilnosti i ekstrema je složeno i ostaju značajne neizvesnosti. Odgovarajući na pitanje „Koliko će koštati klimatske promene?“ Istraživački tim priznaje da su neizvesnosti prvenstveno društveno-ekonomske: koliko dugo uticaji traju i koliko dobro društvo može da se prilagodi. Ipak, potrebno je bolje razumeti kako će padavine i klimatski ekstremi evoluirati.

Pošto studija ne uključuje neekonomske uticaje, suše, porast nivoa mora i klimatske prekretnice, autori tvrde da je ukupna cena klimatskih promena verovatno znatno veća.