Zašto alkohol tera ljude da posežu za slanom hranom i kako to utiče na unos kalorija

Zašto alkohol tera ljude da posežu za slanom hranom i kako to utiče na unos kalorija

Konzumiranje alkohola povećava apetit za slanom hranom – ali ne mora nužno dovesti do debljanja, ukazuje novo istraživanje predstavljeno na Međunarodnom kongresu o gojaznosti u Melburnu.

Alkohol je energetski gust, ali dokazi da doprinosi povećanju telesne težine su neubedljivi. Jedan od razloga za ovo može biti to što su dosadašnja istraživanja obično posmatrala efekat alkohola u izolaciji, a ne u kombinaciji sa drugim komponentama ishrane.

Da bi saznali više, dr Amanda Greč, sa Univerziteta u Sidneju, Australija, i kolege ispitali su kako alkohol utiče na apetit za različite vrste hrane i naknadni unos kalorija.

„Poznato je da alkohol povećava apetit, posebno za slanu hranu, što je fenomen koji je poznat kao ‘efekat aperitiva'“, kaže dr Greč, vodeći autor studije.

„Nedavna istraživanja su pokazala da se nivoi FGF-21, hormona koji povećava apetit za proteine i suzbija apetit za slatko, povećavaju nakon konzumiranja alkohola.

„Takođe je poznato da proteini imaju efekat zasićenja. Želeli smo da saznamo da li ljudi biraju više slane namirnice bogate proteinima kada piju alkohol i, ako to čine, da li zasićujući efekat dodatnih proteina u ishrani dovodi do toga da ukupno unose manje kalorija , uprkos dodatnoj energiji iz samog alkohola.“

Dr Greč je analizirao podatke o 9.341 odrasloj osobi koja je učestvovala u Australijskom nacionalnom istraživanju o ishrani i fizičkoj aktivnosti, najvećem i najsveobuhvatnijem zdravstvenom istraživanju ikada sprovedenom u Australiji. Tim je koristio pristup pod nazivom nutricionistička geometrija, koji su izmislili članovi tima profesori David Raubenheimer i Stephen Simpson, da bi otkrili složene nutritivne asocijacije u ishrani. Ona razmješta višedimenzionalnost ishrane, jer kada se jedan hranljivi sastojak promeni, drugi hranljivi sastojci se menjaju kao posledica. Pristup omogućava posmatranje više komponenti u isto vreme i posmatranje interakcije hranljivih materija.

Podaci su uključivali informacije o hrani i piću koje je svaki učesnik konzumirao u periodu od 24 sata, ukupnoj količini potrošene energije tokom tog perioda i koliko te energije potiče od proteina, masti, ugljenih hidrata i drugih hranljivih materija. 40% učesnika je konzumiralo alkohol.

Analiza je pokazala da su, očekivano, učesnici koji su konzumirali alkohol konzumirali više slane hrane od onih koji nisu pili alkohol.

„Iznenađujuće,“ kaže profesor Dejvid Raubenhajmer, stariji autor studije, „ovo je bilo povezano sa smanjenim unosom energije kod nekih konzumenata alkohola, ali povećanim unosom energije kod drugih“.

Otprilike dve trećine onih koji su konzumirali alkohol odabralo je hranu bogatu proteinima, ali malo ugljenih hidrata i masti, kao što su nemasno meso, živina, riba, morski plodovi, orasi, mahunarke i druge namirnice sa visokim sadržajem proteina.

U proseku su konzumirali 1.749 kcal (kalorija). Broj, koji uključuje kalorije iz alkohola koji su konzumirali, je 577 kcal manje nego što im je bilo potrebno da održe svoju trenutnu težinu (poznato kao EER ili procenjena energetska potreba) i 451 kcal manje od 2.200 kcal koje konzumiraju osobe koje ne piju.

Druga trećina učesnika koji su konzumirali alkohol izabrala je „proteinske mamce“. To su čips, rolnice od kobasica, prerađeno meso, hleb sa belim lukom, prolećne rolnice, kriške krompira i druge slane grickalice koje imaju umami ukus hrane bogate proteinima, ali su, u stvari, sa malo proteina i visokim sadržajem masti.

U proseku su konzumirali 3.051 kcal. To znači da su unosili više kalorija (813 kcal) više od njihovog EER-a, što vremenom može dovesti do povećanja telesne težine.

Istraživači zaključuju da iako je alkohol energetski gust, njegovo pijenje ne mora nužno dovesti do povećanja telesne težine.

Međutim, u trenutnom okruženju obesogene hrane, grickalice sa niskim sadržajem proteina i visokim sadržajem masti su u izobilju i jeftine, tako da alkohol zaista može doprineti epidemiji gojaznosti.

Dr Greč dodaje: „Kada konzumirate alkohol i imate povišen apetit, pobrinite se da odaberete zdravije nemasne izvore proteina kao što su nemasno crveno meso, piletina, riba, morski plodovi ili mahunarke i izbegavajte potrebu za grickanjem sa niskim sadržajem proteina, slanim grickalicama .

„Ovo će osigurati da vaš apetit za proteine bude zadovoljen bez prekomerne potrošnje energije, što će dovesti do povećanja telesne težine.

„Iznad svega, budite sigurni da se pridržavate smernica za unos alkohola, koji predstavlja zdravstvene rizike osim povećanja telesne težine i gojaznosti.

Istraživači sugerišu da oni koji žele da jedu zdravo dok konzumiraju alkohol užinu pre, a ne umesto obroka. Odgovarajuće grickalice uključuju porciju sira (40 g), neslanih orašastih plodova, slanutka i štapića od povrća sa cacikijem ili humusom napravljenim od svežih sastojaka.