Jedna od tri odrasle osobe sa dijabetesom tipa 2 može imati neotkrivenu kardiovaskularnu bolest

Jedna od tri odrasle osobe sa dijabetesom tipa 2 može imati neotkrivenu kardiovaskularnu bolest

1 od 3 odrasle osobe sa dijabetesom tipa 2 može imati neotkrivenu kardiovaskularnu bolest. Povišeni nivoi dva proteinska biomarkera koji ukazuju na oštećenje srca povezani su sa neotkrivenim ili bez simptoma kardiovaskularnih bolesti kod odraslih sa dijabetesom tipa 2 u poređenju sa onima bez dijabetesa tipa 2, prema novom istraživanju objavljenom danas u Journal of the American Heart Association.

Testovi za visokoosetljive srčane troponin T i N-terminalne pro-B-tip biomarkere natriuretičkih peptida koriste se za merenje povreda i stresa na srcu. Ovi testovi se rutinski koriste za dijagnozu srčanog udara i srčane insuficijencije. Međutim, blago povišene koncentracije ovih proteina u krvotoku mogu biti rani znak upozorenja o promenama u strukturi i funkciji srca, što može povećati rizik od buduće srčane insuficijencije, koronarne bolesti srca ili smrti.

„Ono što vidimo je da su mnogi ljudi sa dijabetesom tipa 2 koji nisu imali srčani udar ili istoriju kardiovaskularnih bolesti izloženi velikom riziku od kardiovaskularnih komplikacija“, rekla je koautorka studije Elizabeth Selvin, dr, M.P.H., profesor epidemiologije na Johns Hopkins Bloomberg školi javnog zdravlja u Baltimoru. „Kada pogledamo celu populaciju ljudi sa dijagnozom dijabetesa tipa 2, oko 27 miliona odraslih u SAD, prema CDC-u, neki su pod niskim rizikom, a neki u visokom riziku od kardiovaskularnih bolesti, tako da je otvoreno pitanje „ Ko je najviše u opasnosti?“ Ovi srčani biomarkeri nam daju prozor u kardiovaskularni rizik kod ljudi koji inače ne bi bili prepoznati kao najviši rizik.“

Istraživači su analizirali zdravstvene informacije i uzorke krvi za više od 10.300 odraslih osoba prikupljene u okviru američkog istraživanja o nacionalnom zdravlju i ishrani od 1999. do 2004. godine. Cilj je bio da se utvrdi da li se prethodno neprepoznata kardiovaskularna bolest bez simptoma može odrediti povišenim nivoima biomarkeri srčanih proteina kod ljudi sa i bez dijabetesa tipa 2. Učesnici studije nisu prijavili istoriju kardiovaskularnih bolesti kada su se upisali u studiju.

Koristeći uskladištene uzorke krvi svih učesnika studije, istraživači su izmerili nivoe dva srčana biomarkera. Statistika mortaliteta je prikupljena iz Nacionalnog indeksa smrti. Nakon prilagođavanja starosti, rase, prihoda i kardiovaskularnih faktora rizika, procenili su povezanost između povišenog troponina i N-terminalnog pro-B-tipa natriuretičkog peptida sa rizikom od smrti od kardiovaskularne smrti ili svih uzroka.

Studija je otkrila:

„Holesterol je često faktor na koji ciljamo da smanjimo rizik od kardiovaskularnih bolesti kod ljudi sa dijabetesom tipa 2. Međutim, dijabetes tipa 2 može imati direktan uticaj na srce, a nije povezan sa nivoom holesterola. Ako dijabetes tipa 2 direktno uzrokuje štetu malim sudovima u srcu koji nisu povezani sa nakupljanjem plaka holesterola, onda lekovi za snižavanje holesterola neće sprečiti oštećenje srca“, rekao je Selvin. „Naše istraživanje sugeriše da su potrebne dodatne terapije koje nisu povezane sa statinima da bi se smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti kod ljudi sa dijabetesom tipa 2.

Mnoga istraživanja su se fokusirala na proučavanje kako tradicionalni faktori rizika kao što su visok krvni pritisak i holesterol utiču na kardiovaskularno zdravlje, međutim, novi dokazi sugerišu da skrining za određene srčane biomarkere treba dodati rutinskoj proceni tradicionalnih kardiovaskularnih faktora rizika.

„Biomarkeri analizirani u ovoj studiji su veoma moćni u sistematskoj kategorizaciji pacijenata na osnovu njihovog zdravstvenog statusa. Rutinskije merenje biomarkera može nam pomoći da se fokusiramo na terapije kardiovaskularne prevencije za ljude sa dijabetesom tipa 2 koji su pod većim rizikom“, dodala je ona.

Ovo je jedna od prvih studija koja koristi učesnike koji istinski odražavaju opštu populaciju. Međutim, pošto podaci nisu omogućili identifikaciju bolesti srca, srčane insuficijencije, moždanog udara ili kardiovaskularnih komplikacija, potrebno je uraditi više istraživanja kako bi se utvrdilo da li rutinsko merenje ovih biomarkera može smanjiti kardiovaskularne komplikacije u ovoj populaciji.

Prema statističkom ažuriranju Američkog udruženja za srce iz 2023. godine, 102.188 smrtnih slučajeva u SAD u 2020. pripisano je dijabetesu (uključujući dijabetes tipa 1 i tipa 2) i procenjenih 1,64 miliona smrtnih slučajeva širom sveta.

Koautori su Michael Fang, Ph.D., M.H.S.; Dan Vang, mr; Olive Tang, M.D., Ph.D., M.H.S.; John Villiam McEvoi, M.B., B.Ch., B.A.O., M.H.S., M.Ed., Ph.D.; Justin B. Echouffo-Tcheugui, M.D., Ph.D.; i Robert H. Christenson, dr.