Socijalna izolacija možda štetna kao hipertenzija, gojaznost

Socijalna izolacija možda štetna kao hipertenzija, gojaznost

Ljudi su društvene životinje. Možemo sebe definisati kao introverte, ali opstanak naše vrste počiva na bezbednosti u zajednici. Usamljenost oslobađa višak hormona stresa, izazivajući ubrzan rad srca i povišen krvni pritisak i nivo šećera u krvi. Usamljenost takođe smanjuje broj antitela koja proizvodimo za borbu protiv infekcije i može nas učiniti podložnijim raku. Pokazalo se da je čak i odgovor na vakcinu manje robustan kod socijalno izolovanih pojedinaca.

U 2018. Ujedinjeno Kraljevstvo je imenovalo ministra za usamljenost, a Nedelja svesti o usamljenosti je uvedena da podstakne ljude da „ispune svoje živote novim prijateljima i iskustvima“. Ovo se dogodilo nakon što je vladino istraživanje otkrilo da je stotine hiljada starijih ljudi prijavilo da nisu razgovarali sa prijateljem ili rođakom više od mesec dana. Velika Britanija, kao i druge evropske zemlje, Kanada i Japan, gleda na takozvane socijalne recepte kao na sredstvo za borbu protiv usamljenosti i unapređenje zdravlja.

U UCSF, kliničari obraćaju pažnju.

Mat Pantel, MD: U ograničenoj meri, da. Njeno usvajanje ovde je bilo sporadično i ima različite oblike. U Ujedinjenom Kraljevstvu, gde je to češće, lekari opšte prakse upućuju pacijente koji su socijalno izolovani u grupe radi emocionalne podrške ili izgradnje veze kroz zajedničke interese, kao što su časovi umetnosti i vežbanja.

U UCSF-u raste svest o zdravstvenim prednostima socijalnog propisivanja za pacijente svih uzrasta. U SIREN-u, nacionalnoj istraživačkoj mreži, povezanoj sa UCSF-om i koja ima zadatak da unapredi strategije zdravstvene zaštite za poboljšanje društvenih uslova, jedan od naših ciljeva je proučavanje najboljih praksi za usklađivanje resursa sa pacijentima sa potrebama koje mogu uključivati socijalnu izolaciju. Za pacijenta sa oštećenjem sluha, usamljenost se može rešiti kada im pomognemo da nabave slušni aparat. Drugim pacijentima će možda biti potrebna pomoć u vezi sa socijalnim veštinama ili upućivanje na grupu aktivnosti ili na telefon za pružanje socijalne podrške.

Karla Perisinoto, MD: Socijalni recepti se odnose na individualizovanu negu. U mojim kliničkim susretima sa pacijentima, možda prepoznam da je neko usamljen i pitam ga o tome i onda smislimo plan. Možda im nedostaje kartanje sa svojim prijateljima u njihovoj ustanovi za pomoćni život—pa je njihov domaći zadatak da pronađu novog partnera sa kojim će igrati karte.

Postoje oni pacijenti koji nemaju porodicu ili prijatelje, a usamljenost se može rešiti tako što će ih povezati sa plaćenim vršnjacima. Utvrđeno je da ova inicijativa smanjuje depresiju među učesnicima sa 38% na 13%.

Perisinoto: Mnoge zemlje troše mnogo više na socijalne usluge nego naše sopstveno kapitalističko, individualističko društvo. Socijalni recepti se ne uklapaju dobro sa postavkom naknade za uslugu u našem sistemu zdravstvene zaštite. To je optužnica sistema da smo voljni da pokrijemo veoma skupe lekove, ali ne i jeftinija rešenja koja mogu učiniti više za zdravlje i dobrobit pacijenata.

Pantel: Otkrili smo da je samo 13% pacijenata testirano na socijalnu izolaciju u medicinskom okruženju, dok je 94% izjavilo da nisu imali društvenu nelagodu zbog pregleda. To je bilo sedam godina nakon preporuke Nacionalne akademije medicine iz 2014. da se socijalna izolacija dokumentuje u elektronskim zdravstvenim kartonima. Mislim da bismo mogli bolje, iskreno.

Pantel: U našoj studiji iz 2013. otkrili smo da oni sa malo društvenih veza ili bez njih imaju višu stopu smrtnosti. Ove veće stope bile su ekvivalentne ili više onima koje su pronađene kod ljudi sa hipertenzijom ili gojaznošću. Ranija studija je sugerisala da je verovatnoća smrti bila 50% veća među onima koji su bili društveno najviše izolovani u poređenju sa onima koji su bili društveno najviše integrisani.

Pantell: Pandemija je katalizovala interesovanje kod tinejdžera i dece jer smo videli anksioznost i usamljenost. Socijalna izolacija i usamljenost kod dece su povezani sa većim simptomima depresije, nižim samopoštovanjem, anksioznošću i poremećajima sna. Veća je verovatnoća da će doživeti lošije fizičko zdravlje u detinjstvu i odraslom dobu, pokazati biomarkere upale i imati metaboličke faktore rizika, kao što su gojaznost i visok krvni pritisak.

Aric Prather, Ph.D.: Društvena izolacija i usamljenost mogu biti snažan stres i kod tinejdžera i kod odraslih. Da bi ublažili uznemirenost, neki pojedinci mogu se okrenuti neprilagođenom ponašanju poput prekomernog alkohola ili droga. Nasuprot tome, društvena povezanost može ojačati ponašanje koje promoviše zdravlje, pružajući podršku da se dobre navike zadrže.

Perisinoto: Videli smo stabilan pad verske posete, i građanskog i društvenog učešća. Mislim da ljudi treba da daju prioritet druženju i da shvate da je potreban aktivan napor da bi imali društveni život i da to nije uvek zgodno. Mnogo je naglaska na vežbanju i zaboravljamo da je druženje jednako važno za naše zdravlje.

Prater: Društveni mediji igraju ulogu. U našem međusobno povezanom svetu ljudi stiču utisak da drugi žive bolje od nas, i mislim da to izaziva nevolju. Svako ima ovo FOMO (strah od propuštanja) iskustvo, a vi mislite: „Ja to ne radim, i niko ne želi da radi te stvari sa mnom“. Za sajtove kao što su Instagram i Facebook, postoji stalna privlačnost za privlačenje pažnje i „lajkova“. Mislim da su odnosi koje neguju društveni mediji verovatno manje kvalitetni od ličnih odnosa.

Pantel: Nikada nije bilo lakše ostati u kući, zahvaljujući Zoom sastancima, onlajn kupovini, dostavi hrane i uslugama striminga filmova. Ali ako se odlučimo za praktičnost, mogli bismo propustiti te slučajne susrete sa prijateljima ili komšijama koji čine našu zajednicu. I moramo da shvatimo da propuštanje može imati posledice po naše mentalno i fizičko zdravlje.