Čarobne pečurke mogu da leče depresiju otpornu na lekove – ali da li su bezbedne?

Čarobne pečurke mogu da leče depresiju otpornu na lekove – ali da li su bezbedne?

Novo istraživanje sugeriše da psilocibin ima slične neželjene efekte kao i tradicionalni antidepresivi. Obično se naziva „magične pečurke“, psilocibin je obećavajući alternativni tretman za osobe sa depresijom i anksioznošću otpornom na lekove.

Prethodne studije su sugerisale da psihodelične gljive mogu imati pozitivne efekte na pacijente koji pate od nekih mentalnih bolesti, ali ostaje jedno pitanje: da li je psilocibin zapravo bezbedna alternativa tradicionalnim lekovima?

Nova meta-analiza istraživača sa Univerziteta Džordžije sugeriše da bi to moglo biti.

Studija koju je objavila JAMA Netvork Open, otkrila je da kada se daje kao terapijska jednokratna doza, psilocibin ima slične neželjene efekte kao i tradicionalni antidepresivi. Ovi neželjeni efekti su uključivali glavobolju, mučninu, anksioznost, vrtoglavicu i povišen krvni pritisak.

Ali ove nuspojave su učesnici generalno dobro tolerisali i izbledeli su u roku od 24 do 48 sati.

„Akutni neželjeni efekti su ono što možemo da očekujemo od vaših tradicionalnih antidepresiva jer ti lekovi deluju na sličan način kao psilocibin. Oba ciljaju receptore serotonina“, rekao je Džošua Kabaljero, odgovarajući stariji autor rada i vanredni profesor na UGA College of Apoteka.

„To je veoma ohrabrujuće jer se studije koje smo ispitali sastoje od samo jedne ili dve doze po pacijentu, a mi otkrivamo da korisni efekti psilocibina mogu ostati mesecima kada se leči depresija.“

Psilocibin je određen kao lek sa liste 1 prema saveznom zakonu SAD zbog njegovih halucinogenih svojstava. Droge u ovoj klasifikaciji takođe obično imaju visok potencijal za zloupotrebu.

Međutim, psilocibinske pečurke i druge halucinogene generacije domorodačke kulture koriste u verskim ili duhovnim ritualima. A već 1950-ih i 1960-ih, istraživači su počeli da ispituju njegove moguće medicinske primene u lečenju poremećaja upotrebe supstanci i mentalnih bolesti, prema Nacionalnim institutima za zdravlje.

Počevši od 2019. godine, neke države su počele da dekriminalizuju psihodeličnu drogu, što je omogućilo da se sprovede više istraživanja o njegovoj mogućoj lekovitoj vrednosti.

Međutim, do ove studije, većina istraživanja psilocibina se fokusirala na efikasnost.

„U jednom trenutku, mislim da će psilocibin postati opcija lečenja, a kada to bude, moramo da znamo koji su neželjeni efekti i potencijalne dugoročne komplikacije“, rekao je Kabaljero. „Pozvao bih na oprez za ljude koji misle da je ovo magični lek i onda izađu i uzmu višak pečuraka. Bez odgovarajućeg praćenja, nećete znati koncentraciju psilocibina u tim pečurkama i mogli biste imati loš put ili neku drugu negativnu ishod.“

Meta-analiza je uključivala više studija, koje su uključivale 528 učesnika.

Uključene studije su se odvijale pod bliskim nadzorom sa obučenim terapeutima i zdravstvenim radnicima koji su vodili pacijente kroz proces i održavali ih smirenim tokom lečenja.

Kabaljero je naglasio da je stručni nadzor ključan kada se radi o potencijalno opasnim supstancama.

„Još uvek mnogo toga ne znamo o potencijalnim dugoročnim neželjenim efektima i ozbiljnijim retkim neželjenim efektima upotrebe psilocibina“, rekao je Kabaljero.

Na primer, antidepresivi imaju crnu kutiju koja upozorava FDA o potencijalnom povećanju rizika od suicidalnih misli i samoubistva kod mladih odraslih osoba. Većina istraživanja psilocibina sprovedena je kod odraslih u 30-im i 40-im godinama. Dakle, nejasno je da li psilocibin može imati sličan efekat na odrasle mlađe od 26 godina.

„Nadajmo se da ovaj rad može pomoći stručnjacima da prate ovih pet akutnih neželjenih efekata koji su veoma česti i da ih upoznaju sa mogućim drugim“, rekao je Caballero. „Ali ako možemo bezbedno da koristimo ovaj lek u kontrolisanom okruženju, mislim da bi to moglo biti revolucionarno za mnoge pacijente kojima je potreban.“