Ekonomski izazovi pogoršavaju krizu hrane u zapadnoj i centralnoj Africi, gladuje skoro 55 miliona ljudi

Ekonomski izazovi pogoršavaju krizu hrane u zapadnoj i centralnoj Africi, gladuje skoro 55 miliona ljudi

Ekonomski izazovi poput devalvacije valute, rastuće inflacije, stagnacije proizvodnje i trgovinskih barijera dodatno su pogoršali krizu hrane u regionima zapadne i centralne Afrike. Prema analizi bezbednosti hrane Cadre Harmonise, oko 55 miliona ljudi će se suočiti sa nestašicom hrane tokom sušne sezone od juna do avgusta 2024. godine.

Ova cifra predstavlja povećanje od četiri miliona ljudi u poređenju sa prethodnom prognozom i označava četvorostruko povećanje u poslednjih pet godina. Situacija je naročito zabrinjavajuća u sukobom pogođenom Maliju, gde se očekuje da će oko 2.600 ljudi doživeti katastrofalnu glad.

Najteže pogođene zemlje su Nigerija, Gana, Sijera Leone i Mali. Cene glavnih žitarica nastavljaju da rastu širom regiona, što je rezultat inflacije valute, troškova goriva i transporta, sankcija EKOVAS-a i ograničenja protoka agro-pastirskih proizvoda.

Uvoz hrane ostaje ključni faktor zadovoljenja potreba stanovništva u ishrani, ali računi za uvoz rastu zbog depresijacije valute i visoke inflacije, što dodatno otežava situaciju u zemljama koje se suočavaju sa fiskalnim ograničenjima i makroekonomskim izazovima.

Da bi se rešila ova kriza, FAO, UNICEF i VFP pozivaju nacionalne vlade, međunarodne organizacije, civilno društvo i privatni sektor da implementiraju održiva rešenja koja jačaju sigurnost hrane, povećavaju poljoprivrednu produktivnost i ublažavaju negativne efekte ekonomske nestabilnosti. Potrebno je više ulaganja u izgradnju otpornosti i dugoročnih rešenja za budućnost zapadne Afrike kako bi se osiguralo da osnovno ljudsko pravo na hranu bude poštovano za sve.