Haitiju potrebno 5.000 policajaca da pomognu u borbi protiv ‘katastrofalnog’ nasilja bandi

Haitiju potrebno 5.000 policajaca da pomognu u borbi protiv ‘katastrofalnog’ nasilja bandi

Haitiju je sada potrebno između 4.000 i 5.000 međunarodnih policajaca da pomognu u borbi protiv „katastrofalnog“ nasilja bandi koje je na meti ključnih pojedinaca i bolnica, škola, banaka i drugih kritičnih institucija, kaže ekspert UN za prava za tu karipsku naciju zahvaćenu sukobima rekao je u četvrtak.

Prošlog jula, Vilijam O’Nil je rekao da je Haitiju potrebno između 1.000 i 2.000 međunarodnih policajaca obučenih za borbu protiv bandi. Danas je, kako je rekao, situacija toliko gora da je potrebno duplo više i više da bi se pomoglo Haićanskoj nacionalnoj policiji da povrati kontrolu nad bezbednošću i obuzda kršenje ljudskih prava.

O’Nil je govorio na konferenciji za novinare na kojoj je pokrenut izveštaj Kancelarije UN-a za ljudska prava čiji je pomogao da se napravi, a koji je pozvao na hitnu akciju za rešavanje „kataklizmičke“ situacije na Haitiju gde su korupcija, nekažnjivost i loše upravljanje, praćeni sve većim nasiljem bandi, narušili vladavinu zakona i doveo državne institucije „nadomak kolapsa“.

U izveštaju, koji pokriva petomesečni period koji se završava u februaru, navodi se da bande nastavljaju da vrbuju i zlostavljaju dečake i devojčice, pri čemu su neka deca ubijena zbog pokušaja bekstva.

Bande takođe nastavljaju da koriste seksualno nasilje „da brutaliziraju, kažnjavaju i kontrolišu ljude“, navodi se u izveštaju, citirajući žene silovane tokom napada bandi u komšilucima, „u mnogim slučajevima nakon što su videle svoje muževe ubijene pred njima“.

U 2023. značajno se povećao broj ubijenih i povređenih kao posledica nasilja bandi – sa 4.451 ubijenim i 1.668 povređenim, navodi se u izveštaju. I do 22. marta ove godine broj je naglo narastao na 1.554 poginulih i 826 povređenih.

Kao rezultat eskalacije nasilja bandi, takozvane „brigade za samoodbranu“ uzele su pravdu u svoje ruke, navodi se u izveštaju, a „najmanje 528 slučajeva linča prijavljeno je 2023. i još 59 u 2024.“.

Izveštaj o ljudskim pravima ponovio je potrebu za hitnim raspoređivanjem multinacionalne bezbednosne misije koja bi pomogla haitijskoj policiji da zaustavi nasilje i obnovi vladavinu zakona. I pozvao je na strožu nacionalnu i međunarodnu kontrolu kako bi se zaustavila trgovina oružjem i municijom bandama i drugima – najvećim delom iz Sjedinjenih Država.

O’Neill, koga je imenovao šef UN-a za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi, rekao je da je „alarmantno“ gađanje ključnih institucija i pojedinaca počelo u posljednjih četiri ili pet sedmica – sa dokumentovano 18 napada na bolnice, napadi na škole uključujući jedan set zapaljena pre tri dana, a jedna od elitnih akademskih institucija Haitija zapaljena u sredu uveče. Bande su takođe upali u dva najveća zatvora na Haitiju.

Pored toga, rekao je, bande su dva puta pokušale da preuzmu kontrolu nad Nacionalnom palatom, a ciljaju na branioce ljudskih prava, novinare i ljude koje vide kao pretnju njihovoj kontinuiranoj kontroli teritorije.

Još jedan novi element koji je dokumentovao tim UN-a za ljudska prava na Haitiju, rekao je O’Nil, je upotreba dece ne samo kao glasnika, stražara, seksualnih robova i kuvara, već su mladi tinejdžeri sada uključeni u aktivnosti na prvoj liniji i napade u velikom broju koji nije viđen. pre nego što.

Zatvaranje aerodroma i puteva takođe je ostavilo oko 1,4 miliona Haićana na ivici gladi. A broj ljudi koji su napustili svoje domove porastao je sa 50.000 prošlog jula prema Međunarodnoj organizaciji UN za migracije na najmanje 362.000, „i rekao bih s obzirom na poslednje tri do četiri nedelje, verovatno smo blizu 400.000 ako ne i preko to“, rekao je izaslanik UN.

O’Nil je rekao da je ponovno uspostavljanje bezbednosti ključno, a da je postavljanje međunarodnih bezbednosnih snaga na teren na Haitiju kritično i hitno.

Zvanično instaliranje i aktiviranje prelaznog predsedničkog saveta je takođe „ključno“ i „apsolutno vitalno“, rekao je O’Nil, izrazivši nadu da bi se to moglo dogoditi sledeće nedelje. Kao prvo, predsednik Kenije Vilijam Ruto rekao je da neće rasporediti policiju da vodi multinacionalnu bezbednosnu operaciju dok ne dobije haićanskog kolegu, rekao je ekspert UN.

O’Nil je rekao da su povereničkom fondu za finansiranje međunarodne policijske operacije takođe očajnički potrebna sredstva.

Haiti je zatražio međunarodne snage za borbu protiv bandi u oktobru 2022. godine, a generalni sekretar UN Antonio Gutereš apelovao je na snage prošlog jula, rekao je on.

„Još uvek čekamo i svaki izgubljeni dan znači da sve više ljudi umire, više žena i devojaka biva silovano, a sve više ljudi napušta svoje domove“, rekao je O’Nil. „Dakle, što pre to bolje.“