Morske ribe reaguju na zagrevanje okeana premeštanjem prema polovima

Morske ribe reaguju na zagrevanje okeana premeštanjem prema polovima

Većina ribljih populacija u moru reaguje na globalno zagrevanje preseljenjem ka hladnijim vodama bliže severnom i južnom polu, prema najnovijim istraživanjima o uticaju klimatskih promena na naše okeane.

Analizirajući obim aktuelnih podataka širom sveta o promenama morske ribe poslednjih godina, istraživači sa Univerziteta u Glazgovu otkrili su kako riblje populacije širom Zemljinih okeana reaguju na porast temperature mora.

Najnovija studija je identifikovala da se, kao odgovor na zagrevanje okeana, mnoge populacije morskih riba pomeraju prema polovima Zemlje ili se sele u dublje vode — sve u pokušaju da ostanu hladne.

Za morski život, kao što su ribe, temperatura okolne vode utiče na kritične funkcije kao što su metabolizam, rast i reprodukcija. Štaviše, morske vrste često imaju veoma uzak temperaturni opseg pogodan za život, pa čak i male razlike u vodi ne mogu da se izbore. Kao rezultat toga, promene u morskom životu izazvane globalnim zagrevanjem bile su do sedam puta brže od reakcija životinja na kopnu.

Tokom prošlog veka, globalno zagrevanje je imalo značajan uticaj na morske ekosisteme, pri čemu su vrste riba potpuno nestale sa nekih lokacija. U nekim slučajevima, morske ribe mogu biti u stanju da se prilagode i promene aspekte svoje biologije kako bi se prilagodile toplijim uslovima. U mnogim slučajevima, međutim, promena geografskog opsega može biti jedino sredstvo za suočavanje sa brzim zagrevanjem.

Kako se predviđa da će se trenutni efekti globalnog zagrevanja na morske ekosisteme povećati – i sa prognozama da će temperatura mora nastaviti da raste – naša sposobnost da predvidimo preseljenje ribe biće od vitalnog značaja za zaštitu globalnih ekosistema i održavanje bezbednosti hrane.

Ova najnovija studija ispitala je podatke o 115 vrsta koje obuhvataju sve glavne okeanske regione, ukupno 595 odgovora populacije morskih riba na porast temperature mora — prvi put kada je preduzeta tako sveobuhvatna globalna analiza.

Carolin Dahms, vodeći autor studije, rekla je: „Uočili smo upečatljiv trend [gde] vrste koje žive u oblastima koje se brže zagrevaju takođe pokazuju najbrže promene u svojoj geografskoj distribuciji.

„Moguće je da je stopa zagrevanja u nekim regionima prebrza da bi se ribe prilagodile, pa bi preseljenje moglo biti njihova najbolja strategija za suočavanje. Istovremeno vidimo da na njihovu sposobnost da to urade utiču i drugi faktori kao što je ribolov , pri čemu se komercijalno eksploatisane vrste kreću sporije.“

Profesor Šon Kilen, stariji autor studije, rekao je: „Dok preseljenje u hladniju vodu može omogućiti da ove vrste opstanu u kratkom roku, ostaje da se vidi kako će ove promene uticati na mreže hrane i ekosisteme.

„Ako se plen ovih vrsta takođe ne pomeri ili ako ove vrste postanu invazivni poremećaj na svojoj novoj lokaciji, moglo bi doći do ozbiljnih posledica na putu.

Štaviše, studija je otkrila da je način na koji merimo i izveštavamo o ovim klimatskim reakcijama takođe važan. Dok je trenutna literatura pristrasna prema severnim, komercijalno važnim vrstama, u budućnosti će biti potrebno više istraživanja nekih od ekosistema koji se najbrže menjaju, kao što je globalni jug, da bismo poboljšali naše razumevanje o tome kako će se naši okeani promeniti.

Rad, „Efekti promene temperature na promene opsega morskih riba: meta-analiza ekoloških i metodoloških prediktora“, objavljen je u Global Change Biology.