Čista struja u Brazilu dostigla najviši nivo u deceniji

Čista struja u Brazilu dostigla najviši nivo u deceniji

Brazil je u februaru sagorevao fosilna goriva za električnu energiju na najnižem nivou u poslednjih više od jedne decenije, zahvaljujući rastućoj upotrebi energije vetra i sunca, navodi se u studiji objavljenoj u četvrtak.

Najveća privreda Latinske Amerike, čiju mrežu uglavnom napajaju hidroelektrane, u februaru je dobila samo 4,9 odsto električne energije iz fosilnih goriva, prvi put da je mesečna cifra pala ispod pet odsto od jula 2012, prema britanskoj istraživačkoj grupi za čistu energiju Ember.

U prvom kvartalu godine, fosilna goriva — uglavnom prirodni gas — isporučivala su 5,4 odsto električne energije u Brazilu. To je smanjeno sa 10 odsto u istom periodu 2022. godine, što je rezultiralo padom emisije ugljen-dioksida za 29 odsto, navodi se u saopštenju.

Dobitke u pogledu čiste energije potaknuli su vetar i solarna energija, koji sada čine 12 odsto, odnosno tri odsto, u mešavini električne energije u zemlji od 215 miliona ljudi, gde je potražnja za električnom energijom porasla za skoro 25 odsto od 2011.

Ember je od 2011. godine u Brazilu rasla za 36 odsto godišnje, a solarna za 26 odsto godišnje, rekao je Ember.

„Nastavak ove izgradnje obnovljivih izvora energije biće od ključnog značaja ako Brazil želi da se kloni fosilnih goriva“, rekao je autor studije Met Iven za AFP.

Predsednik Luiz Inasio Lula da Silva, koji je preuzeo dužnost u januaru, obećao je da će proširiti zelenu energiju u Brazilu i vratiti vodeću ulogu zemlje u borbi protiv globalnog zagrevanja, nakon četiri godine pod ekstremno desničarskim skeptikom protiv klimatskih promena Žairom Bolsonarom.

Brazil, koji se oslanja na hidroenergiju za 63 procenta svoje električne energije, tvrdi da je njegova mreža među najzelenijim na svetu – iako ekolozi kažu da ne uzima u obzir emisije ugljenika iz stabala koja su stradala kada je zemljište poplavljeno za akumulacije brana.

A brazilsko vodosnabdevanje je u opasnosti: stručnjaci kažu da rastuće uništavanje amazonske prašume čini zemlju podložnijom suši, isušujući vodosnabdevanje brana.

U poslednjoj deceniji, brazilska mreža brana je sa rada sa 59 procenata maksimalne proizvodnje prešla na 38 procenata—iako su povoljni uslovi za proizvodnju hidroelektrana pomogli da se postigne nedavna niska upotreba fosilnih goriva, rekao je Ember.