EU odobrila zabranu prodaje novih automobila na fosilna goriva do 2035

EU odobrila zabranu prodaje novih automobila na fosilna goriva do 2035

Evropski parlament je u utorak dao konačno odobrenje za zabranu nove prodaje benzinskih i dizel automobila koji emituju ugljenik do 2035. godine, sa ciljem da se oni skinu sa puteva kontinenta do sredine veka.

Države članice Evropske unije su već odobrile zakon i sada će ga formalno usvojiti na predstojećem ministarskom sastanku, uprkos protivljenju konzervativnih poslanika EP, najveće grupe u parlamentu.

Pristalice zakona su tvrdile da će evropskim proizvođačima automobila dati jasan vremenski okvir u kojem će prevesti proizvodnju na električna vozila sa nultom emisijom i podstaći investicije kako bi se suprotstavili konkurenciji iz Kine i Sjedinjenih Država.

Ovo će, zauzvrat, takođe podržati ambiciozni plan Evropske unije da postane „klimatski neutralna“ ekonomija do 2050. godine, sa nultom neto emisijom gasova staklene bašte.

„Da vas podsetim da će Kina od prošle do kraja ove godine na međunarodno tržište izbaciti 80 modela električnih automobila“, upozorio je poslanike u Evropskom parlamentu potpredsednik EU Frans Timermans.

„Ovo su dobri automobili. To su automobili koji će biti sve pristupačniji i mi moramo da se takmičimo sa tim. Ne želimo da ovu osnovnu industriju prepustimo autsajderima.“

Ali protivnici su tvrdili da ni evropska industrija ni mnogi privatni automobilisti nisu spremni za tako dramatično smanjenje proizvodnje vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem — i da su stotine hiljada radnih mesta u opasnosti.

„Naš predlog je… da dozvolimo tržištu da odluči koja tehnologija je najbolja za postizanje naših ciljeva“, rekao je evropski poslanik Jens Giseke, član Evropske narodne partije desnog centra.

Giseke je izjavio da su argumenti zelenih i socijalističkih poslanika EP da su električni automobili jeftiniji za vožnju poništeni zbog krize rastućih troškova energije.

„U Nemačkoj 600.000 ljudi radi na proizvodnji ICE, ti poslovi su u opasnosti“, izjavio je on, pozivajući Evropsku komisiju da preispita planove za proširenje zabrane na kamione i autobuse.

Grupa EPP upozorila je na ono što je rekla da bi bio „efekat Havane“—Evropljani koji nastavljaju da voze starinske automobile na gorivo nakon što je nova prodaja zabranjena jer ne mogu da nađu ili priušte električni.

Protivnici takođe tvrde da akumulatore za automobile proizvode u inostranstvu evropski konkurenti poput Sjedinjenih Država, ali Timermans je tvrdio da će se zahvaljujući ulaganjima koje podržava EU evropska proizvodnja povećati.

Zeleni poslanici EP naglasili su važnost zabrane u smanjenju emisija i zagađenja.

Karima Delli, predsednica transportnog komiteta, izjavila je: „Današnje glasanje je istorijsko glasanje za ekološku tranziciju.

„Nećemo više, ili skoro više, imati automobile na benzin ili dizel na našim putevima 2050. godine… to je pobeda naše planete i našeg stanovništva“

Automobili trenutno čine oko 15 procenata svih emisija CO 2 u EU, dok transport ukupno čini oko četvrtinu.

U oktobru prošle godine, zemlje članice EU, Evropska komisija i pregovarači parlamenta složili su se oko predloga da se emisija CO 2 iz novih automobila u Evropi svede na nulu do 2035. godine.

U praksi, u konačnom zakonu, to znači zaustavljanje prodaje novih automobila na benzin i dizel, lakih komercijalnih vozila i hibrida u bloku do tog datuma, u korist potpuno električnih vozila.

Nemačka gigant za proizvodnju automobila i konzervativni poslanici Evropskog parlamenta sumnjali su u nova pravila, plašeći se tereta ponovnog opremanja svojih fabrika i prekvalifikacije radnika, dok globalni rivali imaju labavije mete.

Ali sama evropska automobilska industrija nije snažno lobirala protiv zakona, sa mnogim firmama koje se već bore za poziciju u trci da postanu giganti električnih vozila.

Međutim, otkako je zakon započeo svoj put kroz zakonodavni proces EU, Sjedinjene Države su predstavile ogroman plan za subvencionisanje zelene tranzicije sopstvene industrije uz pomoć vlade.

Ovo je dovelo do strahovanja u Evropi da će njen američki rival odustati od investicija i poslova u proizvodnji električnih vozila i baterija.

Trenutno je oko 12 procenata novih automobila koji se prodaju u Evropskoj uniji električni, a potrošači se udaljavaju od modela koji emituju CO 2 jer trošak energije i ekološki saobraćajni propisi grizu.

U međuvremenu, Kina – najveće svetsko tržište automobila – želi da najmanje polovina svih novih automobila bude električni, plug-in hibrid ili pogon na vodonik do 2035.

Zakon je usvojen u skupštini u Strazburu sa 340 glasova za, 279 protiv, uz 21 uzdržan.