Nauka potvrđuje da zagrljaji mogu ublažiti bol, anksioznost i depresiju

Nauka potvrđuje da zagrljaji mogu ublažiti bol, anksioznost i depresiju

Možda ste ovo već pretpostavili, ali nauka je to potvrdila: zagrljaji su dobri za vas.

Zagrljaji i drugi oblici fizičkog dodira mogu pomoći u fizičkom i mentalnom zdravlju kod ljudi svih uzrasta, prema novom pregledu 212 prethodnih studija.

Kombinovanjem nalaza svih ovih studija, istraživački tim – sa Ruhr univerziteta u Bohumu u Nemačkoj i Holandskog instituta za neuronauku – uspeo je da dobije širu sliku o tome koliko bi dodir mogao biti koristan.

„Bili smo svesni važnosti dodira kao zdravstvene intervencije, ali uprkos mnogim studijama, ostalo je nejasno kako da ga optimalno koristimo, koji efekti se konkretno mogu očekivati i koji su faktori uticaja“, kaže neuronaučnik Julian Packheiser sa Univerziteta Ruhr. Bochum.

Ovo novo istraživanje, koje je obuhvatilo 12.966 učesnika u svim različitim studijama, pružilo je izvesnu jasnoću. Pokazalo se da dodir pomaže u smanjenju osećaja bola, depresije i anksioznosti, a pozitivan efekat je primećen i kod dece i kod odraslih.

Iako tip dodira (od zagrljaja do masaže) izgleda nije previše važan, čini se da dodirivanje glave ili lica najbolje funkcioniše. Kraći i češći dodiri imaju više pozitivnih reakcija, sugeriše studija.

Zanimljivo je da dodiri neživih predmeta – utegnutih ćebadi, jastuka za telo ili čak robota – mogu pomoći u pogledu fizičkog zdravlja, ali nisu toliko dobri za mentalno zdravlje. Dodiri ljudi i životinja imaju tendenciju da budu korisni i fizički i mentalno.

Novorođenčad takođe ima koristi od dodira, ali je pozitivan uticaj znatno veći kada dodir dolazi od roditelja, pokazalo je istraživanje. Kako starimo, postaje manje važno da li je dodir od nekoga koga dobro poznajemo.

„Studija jasno pokazuje da dodir zaista može biti optimizovan, ali najvažniji faktori nisu nužno oni na koje sumnjamo“, kaže neuronaučnik Kristijan Kejzers sa Holandskog instituta za neuronauku.

Naravno, dok velika meta-analiza poput ove pomaže u uočavanju većih obrazaca među populacijama, odgovori na dodir se i dalje dosta razlikuju od osobe do osobe. Istraživači takođe naglašavaju da dodir mora biti konsenzusan da bi bio koristan.

Za mnoge od nas, međutim, provođenje više vremena u fizičkom kontaktu sa drugima može ojačati mnoge aspekte našeg zdravlja, pokazuju podaci – možda nije iznenađenje s obzirom na to da je dodir prvo naše čulo koje se razvija i nešto što nam obično nedostaje kada ga nema.

„Ako želite da zagrlite porodicu ili prijatelje – nemojte se suzdržavati, sve dok druga osoba daje svoj pristanak“, kaže Packheiser.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Human Behavior.