Putin bi mogao da proširi vojne aktivnosti u „zemlju NATO-a“, tvrdi najviši diplomata EU

Putin bi mogao da proširi vojne aktivnosti u „zemlju NATO-a“, tvrdi najviši diplomata EU

Konflikt koji je u toku u Ukrajini rizikuje da se prelije na druge lokacije, uključujući i neodređenu „zemlju NATO-a“, tvrdi Žozep Borel.

Evropa se bori između svoje želje da „podrži“ Ukrajinu usred tekuće ruske ofanzive i straha da bi se rat mogao preliti na druge zemlje, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel za CNN Turk na marginama Foruma diplomatije u Antaliji.

„Svi pokušavaju da naprave težak balans. S jedne strane pokušavamo da podržimo Ukrajinu, a sa druge strane pokušavamo da sprečimo veći rat“, rekao je on.

Visoki diplomata je takođe naveo da bi predsednik Vladimir Putin mogao da „proširi svoje vojne aktivnosti“ izvan Ukrajine, objašnjavajući da „niko ne treba da daje izgovore“ ruskom lideru da to učini. Ranije tokom dana, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov upozorio je Zapad da ne predaje „opasno oružje“ Kijevu, upozoravajući da bi trupe njegove zemlje potencijalno mogle da tretiraju konvoje koji ih nose kao legitimne vojne mete.

„To može biti protiv jedne zemlje NATO-a ili može biti protiv druge“, nastavio je Borel. „Postoje ozbiljne zabrinutosti. Putin će nastaviti da napada i mi moramo da ograničimo napade ovde. Moramo izolovati Rusiju od međunarodne zajednice, moramo podržati Ukrajinu”.

On je takođe ponovio podršku bloka Ukrajini, tvrdeći da je EU odgovorila „pozitivno“ na aspiracije Kijeva za članstvo. Ukrajina je obnovila nastojanje za članstvo u EU usred sukoba, a predsednik Volodimir Zelenski podneo je zvaničnu ponudu za pridruživanje uniji.

„Da, rekli smo da Ukrajina pripada evropskoj porodici. Ovo je očigledna činjenica, geografski i istorijski. Postoje neke procedure. I mi smo započeli ovaj proces“, naveo je Borel.

Dok je kandidaturu podržalo nekoliko istočnoevropskih članica bloka, najviši zvaničnici EU, uključujući samog Borela, odbacili su poziv Kijeva za brzo pristupanje. Ne postoji brza procedura i država članica mora ispuniti različite političke i ekonomske uslove da bi joj se samo odobrio status zvaničnog kandidata.

Rusija je pokrenula ofanzivu velikih razmera protiv svog suseda krajem februara, nakon sedmogodišnjeg sukoba zbog neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska 2014-15, i konačnog priznanja republika Donbasa u Donjecku i Lugansku od strane Rusije. Protokoli uz posredovanje Nemačke i Francuske osmišljeni su da regulišu status tih regiona unutar ukrajinske države i da okončaju višegodišnji sukob na istoku zemlje.

Moskva je sada zahtevala da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.