SAD: Potrošačke cene nepromenjene, cena benzina pada

SAD: Potrošačke cene nepromenjene, cena benzina pada

Potrošačke cene u SAD ostale su nepromenjene u julu zbog naglog pada cene benzina, što je predstavljalo prvi značajan znak olakšanja za umorne Amerikance koji su gledali kako inflacija raste u poslednje dve godine.

Indeks potrošačkih cena (CPI) ostao je nepromenjen prošlog meseca nakon što je u junu porastao za 1,3 odsto, saopštilo je Ministarstvo rada u sredu u pažljivo praćenom izveštaju koji je ipak pokazao da su osnovni inflatorni pritisci i dalje povišeni dok Federalne rezerve razmatraju da li da prihvate još jedan veliki interes povećanje stope u septembru.

Očitavanje je bilo najveće usporavanje rasta cena iz meseca u mesec od 1973. godine i usledilo je za petama pada cene benzina od oko 20% od sredine juna. Cene pumpi su skočile u prvoj polovini ove godine zbog rata u Ukrajini, dostigavši rekordno visok prosek od više od 5 dolara po galonu 14. juna, prema grupi za zastupanje automobilista AAA.

Ekonomisti koje je anketirao Rojters prognozirali su rast mesečnog CPI od 0,2 odsto u julu. Fed je nagovestio da će biti potrebno nekoliko mesečnih padova rasta CPI pre nego što odustane od pooštravanja agresivne monetarne politike koju je sproveo kako bi ukrotio inflaciju koja je trenutno na visokom nivou od četiri decenije i sveo je na cilj od 2%.

Ali podaci o CPI nižim od očekivanog izazvali su snažan rast na tržištima akcija, sa indeksom S&P 500 (.SPKS) koji je porastao za oko 2% u ranom popodnevnom trgovanju. Investitori su odmah umanjili opklade da će Fed izvesti treće uzastopno povećanje stope od 75 baznih poena na sastanku od 20. do 21. septembra, umesto da vide da će se američka centralna banka verovatno odlučiti za povećanje od pola procenta.

„Ovo još nije značajan pad inflacije koji Fed traži. Ali to je početak i očekujemo da ćemo videti šire znake ublažavanja cenovnih pritisaka u narednih nekoliko meseci“, rekao je Pol Ešvort, glavni američki ekonomista u Capital Economics.

Potrošačke cene u SAD su rasle zbog brojnih faktora, uključujući zategnute globalne lance snabdevanja, ogromne vladine podsticaje na početku pandemije COVID-19 i rusku invaziju na Ukrajinu.

Hrana je jedna komponenta indeksa potrošačkih cijena koji je ostao povišen u julu, porastao je za 1,1% nakon povećanja od 1,0% u junu.

Cena benzina je u julu pala 7,7 odsto.

Tokom 12 meseci do jula, CPI je porastao za 8,5% slabijih nego što se očekivalo, nakon rasta od 9,1% u junu. Osnovni inflatorni pritisci, koji isključuju isparljive komponente hrane i energije, takođe su pokazali neke zelene izdanke uprkos tome što su ostali jaki.

Takozvani osnovni CPI porastao je za 0,3% u julu, što je najniži nivo u poslednjih 10 meseci, nakon što je u junu porastao za 0,7%, čemu je pomogao pad cena avio karata od skoro 8%, ali je i dalje porastao za 5,9% u 12 meseci do jula. , što odgovara tempu u junu.

Inflacija u troškovima zakupnine i vlasničke ekvivalentne zakupnine primarnog stanovanja, koju bi vlasnik kuće dobio od iznajmljivanja kuće, rasla je skoro istim tempom kao u junu. Troškovi skloništa čine oko 40% osnovne mere CPI.

Alternativna mjera potrošačkih cijena koju je sastavio Cleveland Fed bila je manje ohrabrujuća. Srednji CPI, koji se smatra dobrim prikazom širine cenovnih pritisaka u privredi, porastao je 6,3% na godišnjem nivou u julu, u poređenju sa 6% u junu, posebno je izvijestila regionalna Fed banka u srijedu.

Inflatorni pritisci su donedavno bili koncentrisani na robu, ali su potrošači preusmerili potrošnju na usluge kako je pandemija popustila. Kreatori politike FED-a se plaše da će ubrzanje inflacije u uslužnom sektoru biti teže razotkriti.

Bilo je malo olakšanja na tom frontu, jer su cene usluga isključujući artikle vezane za energiju rasle po 5,5% godišnje stope u julu, istim tempom kao i prethodnog meseca, iako je došlo do pada mesečnog očitavanja.

„Iako je julski izveštaj o indeksu potrošačkih cena ohrabrujući, inflatorni pritisci su i dalje jaki, posebno u sektoru ključnih usluga, uz još uvek stabilna povećanja cena stambenih najma“, rekla je Keti Boštjančić, glavni američki ekonomista u Okford Economics.

Izuzetno zategnuto tržište rada povećava plate, što zauzvrat doprinosi višim cenama usluga. Odvojeni izveštaj Ministarstva rada u sredu pokazao je da su realne prosečne nedeljne zarade porasle za 0,5 odsto u julu, što je prvo mesečno povećanje od septembra prošle godine i najveći rast od januara 2021.

Ekonomija je prošlog meseca stvorila neočekivano snažnih 528.000 radnih mesta, stopa nezaposlenosti je pala na najniži nivo pre pandemije, a rast plata je iznenađen naopako, objavilo je prošlog petka Ministarstvo rada u mesečnom izveštaju o zapošljavanju koji otežava Fed-u da uskoro dovesti ekonomiju u ravnotežu.

Zategnutost tržišta rada je takođe podvučena činjenicom da, iako je broj radnih mesta u SAD pao na devetomesečni minimum u junu, i dalje je bilo skoro dva radna mesta na svaku nezaposlenu osobu.

Fed je povećao referentnu kamatnu stopu za 225 baznih poena od marta uprkos strahovima da bi nagli rast troškova zaduživanja mogao da odvede ekonomiju u recesiju.

Američka ekonomija se neočekivano smanjila u drugom tromesečju, pri čemu je potrošačka potrošnja rasla najsporijim tempom u poslednje dve godine, a poslovna potrošnja opala.

Drugi uzastopni kvartalni pad bruto domaćeg proizvoda uglavnom je odrazio umereniji tempo akumulacije zaliha od strane preduzeća.

Taj trend je istaknut u izveštaju Ministarstva trgovine u sredu koji pokazuje da su zalihe na veliko u SAD porasle za 1,8 odsto u junu, umesto za 1,9 odsto kako je objavljeno prošlog meseca.