Godinu dana nakon rata u Avganistanu, Bajden se bori da nađe uporište

Godinu dana nakon rata u Avganistanu, Bajden se bori da nađe uporište

Početkom leta 2021, američko biračko telo je u velikoj meri odobravalo Bajdenov učinak i dalo mu visoke ocene za njegovo rukovanje ekonomijom i pandemijom koronavirusa.

Ali u avgustu, činilo se da je neuredno povlačenje američkih trupa iz Avganistana označilo početak stvari koje su za njega krenule postrance.

Bio je to uznemirujući kraj za knjige u 20-godišnjem američkom ratu: avganistanska vlada koju podržavaju SAD pala je, u groznom bombardovanju ubijeno je 13 američkih vojnika i 170 drugih, a hiljade očajnih Avganistanaca spustilo se na aerodrom u Kabulu u potrazi za izlazom pre konačnog Američki teretni avioni poleteli su iznad Hindukuša.

Katastrofalan pad bio je u to vreme najveća kriza sa kojom se suočila relativno nova administracija. To je ostavilo oštra pitanja o Bajdenu i stručnosti i iskustvu njegovog tima – dvostrukim stubovima koji su centralni u njegovoj kampanji za Belu kuću.

Kako se bliži jednogodišnja godišnjica kraja rata u Avganistanu, ova epizoda — prekretnica u Bajdenovom predsedništvu — nastavlja da odjekuje dok se on bori da uzdrma sumorne rezultate anketa i podigne američko poverenje u svoju administraciju uoči kritičnih novembarskih izbora na sredini mandata.

„To je bio ključni trenutak od kojeg se nikada nije oporavio“, rekao je Kristofer Borik, direktor Instituta za javno mnjenje na Muhlenberg koledžu u Pensilvaniji. „Stvari su išle jako dobro u smislu toga kako su ga birači gledali u smislu unošenja stabilnosti u ekonomiju i kako se vlada pozabavila pandemijom, pitanjima koja su za američko biračko telo veći prioritet od rata u Avganistanu. Ali Avganistan je narušio tu sliku kompetencije i on nikada nije uspeo da je popravi.”

Debakl u Avganistanu bio je samo početak serije kriza za Bajdena.

Kako se Bajden još uvek suočavao sa posledicama povlačenja iz Avganistana prošlog leta, slučajevi COVID-19 su ponovo počeli da rastu. Preko toga, u narednim mesecima, bili su napori za ekonomiju izazvani inflacijom, nedostatkom radne snage i ruskom invazijom na Ukrajinu. Zbroj toga je Amerikance umorio.

U nedeljama pre nego što je Avganistan otišao postrance, Bajden je bio na visokom nivou. Njegov rejting je iznosio 59% u anketi iz jula 2021. koju je sproveo The Associated Press-NORC Centar za istraživanje javnih poslova. Anketa AP-NORC sprovedena prošlog meseca dala je njegov rejting na 36%.

Zvaničnici Bele kuće i Bajdenovi saveznici se nadaju da je predsednik sada u još jednoj prekretnici – ovoj u njegovu korist.

Administracija je nedavno ostvarila velike pobede na Kapitol Hilu, uključujući usvajanje 280 milijardi dolara CHIPS-a i zakona o nauci koji je osmišljen da podstakne američku industriju poluprovodnika. Kongres je takođe usvojio program za lečenje veterana koji su možda bili izloženi toksičnim supstancama iz zapaljenih jama za smeće u američkim vojnim bazama.

A tokom vikenda Bela kuća je zaključila sporazum o dalekosežnim zakonima koji se bave zdravstvenom zaštitom i klimatskim promenama koji takođe podižu poreze za visoko zarađivače i velike korporacije, paket za koji administracija kaže da će takođe pomoći u ublažavanju uticaja visoke inflacije.

Pobede u zakonodavstvu usledile su nakon što je Bajden naredio napad dronom CIA u Kabulu u kojem je ubijen vođa Al Kaide Ajman al Zavahri, koji je zajedno sa Osamom bin Ladenom rukovodio napadima 11. septembra. Bajden kaže da operacija potvrđuje odluku o povlačenju iz Avganistana.

„Doneo sam odluku da okončam najduži rat u Americi… i da ćemo moći da zaštitimo Ameriku i iskorenimo terorizam u Avganistanu ili bilo gde u svetu“, rekao je Bajden na virtuelnom skupu Nacionalnog komiteta Demokratske stranke prošle nedelje. „I upravo smo to uradili.“

Bajden je imao i druge velike zakonodavne pobede nakon debakla u Avganistanu.

U novembru je potpisao zakon o infrastrukturnom ugovoru vrednom 1 bilion dolara za finansiranje obnove puteva, mostova i drugih velikih projekata. U aprilu je Senat potvrdio Bajdenovog kandidata za Vrhovni sud SAD, Ketandži Džeksona Brauna, koji je postao prva crnka na toj funkciji. na višem sudu. A u junu, Bajden je zabeležio još jednu pobedu pošto je Kongres usvojio najznačajnije izmene zakona o oružju u skoro 30 godina.

Ali ta zakonodavna dostignuća nisu bila nagrađena povećanjem njegovog položaja kod glasača.

Erik Šulc, viši savetnik bivšeg predsednika Baraka Obame, tvrdi da postoji razlog da se Bela kuća nada da će se zamah promeniti sa nedavnim pobedama u zakonodavstvu.

„Pitanje je „šta su demokrate isporučile kada su došle na vlast 2020. godine?“, rekao je Šulc. „I mislim da za demokrate koji se kandiduju u novembru imamo još bolji odgovor na to pitanje nego pre samo nekoliko nedelja.

Šulc je dodao da je operacija u kojoj je ubijen al-Zavahri takođe ponudila jake dokaze da su Bajdenovi instinkti kao vrhovnog komandanta bili tačni.

„Niko nije mislio da će Avganistan biti lek za duge i jednoroge nakon našeg odlaska“, rekao je Šulc. „Ali predsednik je doneo ispravnu odluku da na osnovu interesa američke nacionalne bezbednosti možemo da izvršimo svoje imperative za borbu protiv terorizma bez hiljada vojnika na terenu.

Vilijam Hauel, politikolog i direktor Centra za efikasnu vladu na Univerzitetu u Čikagu, rekao je da je najveća prepreka Bajdenovom položaju kod Amerikanaca neuspešna inflacija i neumoljiva pandemija.

Ali debakl u Avganistanu postao je odlučujući trenutak u Bajdenovom predsedništvu, rekao je on, obeležavajući kada je američko biračko telo počelo da dovodi u pitanje Bajdenovu sposobnost da ispuni svoje predizborno obećanje da uvede eru veće empatije i saradnje sa saveznicima nakon četiri godine „ pristup Amerika na prvom mestu.

„Avganistan ostaje značajan u budućnosti dok pokušava da iznese taj centralni argument kompetencije za 2020.“, rekao je Hauel. „Slike Avganistana će ostati dokaz A u opovrgavanju tvrdnje o nadležnosti druge strane.

Administracija je, sa svoje strane, odbacila ono što je izgubljeno u kritikama napora SAD po povlačenju jeste to što su u poslednjim danima rata Sjedinjene Države povukle najveći vazdušni transport u američkoj istoriji, evakuišući oko 130.000 američkih državljana, državljana savezničkih zemalja i Avganistanci koji su radili sa Sjedinjenim Državama.

Bajden se i dalje suočava sa kritikama zagovornika imigrantskih izbeglica da je administracija pogrešila u preseljavanju Avganistanaca koji su pomagali u ratnim naporima SAD.

Od prošlog meseca, više od 74.000 avganistanskih aplikanata ostalo je u pripremi za specijalne imigrantske vize koje pomažu vojnim prevodiocima i drugima koji su radili na ugovorima koje finansira vlada da se presele u Sjedinjene Države i utrju put za dobijanje zelene karte. Taj zbir računa samo glavnog podnosioca zahteva i ne uključuje supružnike i decu. Prema podacima Stejt departmenta, više od 10.000 od te grupe kandidata dobilo je ključno odobrenje šefa misije.

Nekoliko dana nakon neočekivanog pada Kabula prošle godine, savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan obećao je da će Bela kuća „sprovesti opsežno toplo pranje“ i „sagledati svaki aspekt“ povlačenja od vrha do dna. Ali taj napor se odugovlačio i ne očekuje se da će biti završen pre 30. avgusta od kada je Bajden okončao rat.

Bela kuća tek treba da kaže kako će predsednik obeležiti godišnjicu rata koji je koštao života više od 2.400 američkih vojnika i ranio još skoro 21.000. Republikanci će sigurno ponovo oživeti kritike zbog povlačenja administracije.

Lider manjine u Senatu Mič Mekonel primetio je novinarima da, iako je uklanjanje al-Zavahrija bio trijumf za obaveštajnu zajednicu, trenutak je takođe potvrdio da su talibani — koje su američke snage zbacile sa vlasti posle 11. septembra da bi uskratile Al Kaidi utočište — ponovo skrivajući Al Kaidu.

„Vredno je pažnje gde je Zavahri bio: u Kabulu. Dakle, Al Kaida se vratila kao rezultat vraćanja talibana na vlast“, ​​rekao je Mekonel „Ta nagla odluka da se povuče pre godinu dana dovela je do vraćanja uslova koji su postojali pre 11. septembra“.