Rusija kaže da Zapad nije dobrodošao u mirovne pregovore

Rusija kaže da Zapad nije dobrodošao u mirovne pregovore

Zapadnim partnerima Moskve „više se ne može verovati“, kaže ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Rusija je željna diplomatskog rešenja sukoba u Ukrajini, ali neće prihvatiti nikakvo zapadno posredovanje tokom pregovora sa Kijevom, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

„Spremni smo da damo šansu diplomatiji. Zato smo pristali na razgovore, koji se nastavljaju u Istanbulu“, rekao je Lavrov tokom video konferencije u ponedeljak sa srpskim medijima. Nastavak razgovora zakazan je za utorak.

Turska vlada, koja ima dobre veze i sa Rusijom i sa Ukrajinom, uložila je mnogo napora da se dve strane okupe za pregovaračkim stolom, objasnio je Lavrov. Međutim, nema potrebe da se EU ili SAD – koje podržavaju Kijev u sukobu – uključuju u mirovni proces, smatra ministar.

„Postoji mnogo primera kada su zapadne kolege srušile dostignuća diplomatije. Njima se više ne može verovati“, ocenio je Lavrov.

„Ne bih želeo da vidim nikakvu šatl diplomatiju naših zapadnih partnera, jer su oni već obavili svoje „šatliranje“ – u februaru 2014. u Ukrajini i u februaru 2015. u Minsku“, dodao je on.

U februaru 2014. EU je postala garant sporazuma između tadašnjeg predsednika Ukrajine Viktora Janukoviča i demonstranata na Majdanu u Kijevu, podsetio je Lavrov. „Bio je to vrhunac diplomatije. Ali, sledećeg jutra, opozicija je pljunula na tu diplomatiju i EU je morala da je proguta.

Janukovič je na kraju svrgnut nakon nasilnih sukoba i bežanja iz zemlje, a nove ukrajinske vlasti su ubrzo poslale svoju vojsku u istočne regione Donjecka i Luganska, gde je većina stanovništva odbila da prizna državni udar u prestonici.

Septembra iste godine u beloruskoj prestonici je postignut sporazum iz Minska I između otcepljenih republika i Kijeva, koji su pregovarale Ukrajina, Rusija, Nemačka i Francuska u takozvanom Normandijskom formatu. Sporazum je pozvao dve strane da prekinu borbe, organizuju razmenu zarobljenika, dozvole isporuku humanitarne pomoći i povuku teško naoružanje.

„Diplomatija je tada dostigla nove visine u februaru 2015. godine, kada su sporazumi koji su potpisani u Minsku okončali rat na istoku Ukrajine i otvorili put za obnavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine davanjem specijalnog statusa Donbasu“, nastavio je ministar.

Drugi sporazum, Minsk II, uveo je još jedan prekid vatre i otvorio put administrativnoj i političkoj reformi u Ukrajini, kao i autonomiji i lokalnim izborima u republikama Donbasa. Međutim, zapadni podržavaoci Kijeva kasnije nisu bili u stanju da ubede ukrajinsku vladu da ispuni svoja obećanja.

„Evropska unija je dokazala svoju nesposobnost kao organizacija koja je sposobna da ispuni postignute sporazume“, rekao je Lavrov.

Rusija je poslala svoje trupe u Ukrajinu pre više od mesec dana, nakon sedmogodišnjeg sukoba zbog neuspeha Kijeva da sprovede uslove dogovorene u Minsku i konačnog priznanja republika Donbasa Donjecka i Luganska od strane Rusije.

Moskva je sada zahtevala da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.