Kina upozorava na „nezamislive posledice“ prisiljavanja nuklearne sile u ćošak

Kina upozorava na „nezamislive posledice“ prisiljavanja nuklearne sile u ćošak

Zamenik ministra spoljnih poslova Kine krivi NATO za podsticanje nestabilnosti koja je dovela do sukoba između Rusije i Ukrajine.

Zamenik ministra spoljnih poslova Le Jučeng rekao je da globalizaciju ne treba „oružati“, dok se politika vojnog bloka mora „odbaciti“, dan nakon što je američki predsednik Džo Bajden upozorio svog kineskog kolegu Si Đinpinga na „posledice“ ako Peking podrži vojnu akciju Rusije u Ukrajini.

Govoreći na Četvrtom međunarodnom forumu o bezbednosti i strategiji u Pekingu u subotu, kineski zvaničnik se složio sa ocenom Moskve da je nekontrolisana ekspanzija NATO-a u istočnoj Evropi i neuspeh da se pozabavi zabrinutošću Rusije o nacionalnoj bezbednosti utrlo put sadašnjoj krizi, rekavši da je jednostavno „Posvećenost nikakvoj ekspanziji na istok je lako mogla da okonča krizu i zaustavi patnje.

„Umesto toga, neko je izabrao da raspiruje vatru na bezbednoj udaljenosti, gledajući sopstvene trgovce oružjem, bankare i naftne tajkune kako obogaćuju rat, ostavljajući ljude u maloj zemlji sa ratnim ranama za koje će trebati godine da zacele, “ rekao je.

Težnja NATO-a za „apsolutnom bezbednošću“ dovodi do „apsolutne nebezbednosti“, dodao je Le.

Posledice guranja velike sile, posebno nuklearne, u ćošak su još nezamislive.

Moskva se oštro protivila prisustvu NATO-a blizu njenih granica i krenula u misiju da dobije pismene garancije koje bi zaustavile širenje vojnog bloka predvođenog SAD i zabranile Ukrajini da se pridruži njenim redovima. Međutim, Zapad je ignorisao zabrinutost Rusije.

Predsednik Vladimir Putin najavio je „specijalnu vojnu operaciju“ 24. februara, sa navedenim ciljem da „demilitarizuje i denacifikuje“ vlast u Kijevu, kako bi se osiguralo da ona više ne predstavlja pretnju ni Rusiji ni novopriznatim republikama Donbasa, koje su pretrpele sedam godina iscrpljujuće opsade.

SAD i njeni saveznici iz NATO-a optužili su Rusiju da je započela „ničim izazvan“ rat da bi progutala Ukrajinu. Moskva je videla hiljade novih oštrih ograničenja i sankcija koje su joj uvedene, a SAD, EU i mnoge druge zemlje žele da „izoluju“ i „unište“ rusku ekonomiju.

„Istorija je iznova i iznova dokazala da sankcije ne mogu da reše probleme“, rekao je Le. „Sankcije Rusiji postaju sve nečuvenije… Sankcije će samo naštetiti običnim ljudima, uticati na ekonomski i finansijski sistem… i pogoršati globalnu ekonomiju.

Peking se našao pod pojačanim pritiskom Zapada da se distancira i prekine trgovinske veze sa Moskvom, nakon što se Kina uzdržala od podrške rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se osuđuje ruska vojna akcija u Ukrajini, i odlučila da ostane neutralna pored Indije, Pakistana, Južne Afrike i 30 drugih zemalja.

U video-konferencijskom razgovoru sa predsednikom Bajdenom u petak, kineski lider Si Đinping je naglasio da se Peking uvek zalagao za „mir i da se protivi ratu“, pozivajući sve strane uključene u tekući sukob između Moskve i Kijeva da se drže diplomatije. Bajden je u odgovoru navodno upozorio Si da će se Peking suočiti sa „posledicama“ ako pruži materijalnu podršku ili pomogne Moskvi da izbegne sankcije Zapada.