Sovjetske radnje se vraćaju u Rusiju

Sovjetske radnje se vraćaju u Rusiju

Ruska vlada odlučila je da otvori dve specijalizovane prodavnice u Moskvi i Sankt Peterburgu u kojima se prodaju alkohol, duvan, slatkiši, kozmetika, nakit, pametni telefoni i satovi. Becarinski objekti će uzimati i rublje i strane valute. Zaokret je u tome što će tamo moći da kupuju samo ljudi sa posebnim dokumentima, baš kao u radnjama „Berjozka” u sovjetsko vreme.

Iako je vlada objavila odluku 27. jula, ruski mediji su to primetili u sredu. On stupa na snagu 27. avgusta, ali je nejasno da li će radnje biti otvorene do tada ili kasnije. Ostaje još da se utvrdi tačna lokacija dve prodavnice.

„U sovjetsko vreme moji prijatelji su radili u inostranstvu, a postojale su radnje za diplomate koje su imale određene popuste. Ova prodajna mesta omogućavaju diplomatama da slobodno kupuju robu koju ne mogu da uvezu ili kupe u zemlji domaćinu“, rekao je ruski senator Vladimir Džabarov za „Parlamentarni list“.

Strane diplomate, članovi porodica i zaposleni u međunarodnim organizacijama moći će tamo da kupuju pod uslovom da imaju posebne akreditacije Ministarstva spoljnih poslova Rusije. Cene će biti navedene u rubljama, evrima i dolarima. Za prodavnice će biti zadužena ruska carinska služba, koja će prodavati samo robu koja inače podleže bescarinskom režimu.

Nije trebalo dugo da se inicijativa uporedi sa legendarnim „Berjozkama“, lancem prodavnica koji se prvi put pojavio 1961. Međutim, one su bile uslužne ne samo za diplomate, već i za vojsku i pojedine sovjetske radnike koji rade u inostranstvu, koji bilo dozvoljeno da koriste svoju devize u državnim prodavnicama. „Beriozka” je prodavala i hranu i odeću, što nove prodavnice neće raditi.

Otvorene su prve prodavnice na aerodromima Šeremetjevo i Vnukovo u Moskvi, kao i hoteli „Ukrajina” i „Lenjingrad” – dva od moskovskih „sedam sestara” višespratnica. Lanac se kasnije proširio na prestonice svih sovjetskih republika, veće regionalne centre i popularna turistička odmarališta kao što su Soči, Sevastopolj i Jalta. Nakon raspada SSSR-a, lanac je privatizovan i bankrotirao je sredinom 1990-ih, pošto više nije bio profitabilan.