Istraživanja pokazuju da promene temperature, padavina i vlažnosti mogu uticati na širenje infektivnih bolesti. El Niño i La Niña menjaju ekstremne vremenske uslove, što može uticati na zdravlje. Stručnjaci preporučuju da se uzmu u obzir imunitet populacije pr
Promene u temperaturi, padavinama i vlažnosti mogu značajno uticati na širenje infektivnih bolesti, uključujući i promene staništa prenosnika bolesti kao što su komarci. Ekstremni vremenski događaji takođe mogu ometati odgovore zdravstvenih sistema. Prethodna istraživanja su pokazala da El Niño–Južna oscilacija (ENSO), sa svojim toplim (El Niño) i hladnim (La Niña) fazama, menja ekstremne vremenske uslove i može uticati na širenje infektivnih bolesti kao što su kolera, dengue, malarija, respiratorni sincicijalni virus (RSV) i groznica Rift doline.
Iako se ENSO događaji mogu predvideti mesecima unapred, malo je uspešnih javnozdravstvenih intervencija, kao što su vakcinacione kampanje i napori u kontroli prenosnika, proizašlo iz ovih predikcija. Geografska varijabilnost, razlike u vremenskom okviru između ENSO i ciklusa bolesti, kao i imunitet populacije rezultat prethodnih epidemija, faktori su koji otežavaju direktno povezivanje ENSO događaja sa epidemijama bolesti.
U radu objavljenom u časopisu GeoHealth, Chung i saradnici su se oslonili na prethodna lokalno fokusirana i specifična istraživanja kako bi modelovali dugoročne interakcije između ENSO ciklusa i različitih infektivnih bolesti. Koristili su dva pristupa modelovanju kako bi istražili kako uticaj ENSO na epidemije bolesti može varirati iz godine u godinu.
Prvo, tim je modelovao kako uzastopni ENSO događaji mogu direktno i indirektno uticati na populacije podložne epidemijama tokom više godina za generičku sezonsku bolest. Drugo modelovanje fokusiralo se na ljudski koronavirus koji se prenosi vazduhom, HCoV-HKU1. Koristeći globalne podatke o vlažnosti od 1981. do 2017. godine, istraživači su ispitivali kako varijacije vlažnosti povezane sa ENSO utiču na prenos bolesti.
Analizirajući podatke o populaciji, tim je ponovo otkrio da su imunološki odgovori na infektivne bolesti kasnili za inicijalnim događajima El Niño i La Niña, ponekad i više od godinu dana. Kada su se ENSO događaji dešavali uzastopnim godinama, efekti su mogli dovesti do dugotrajnijih i većih efekata bolesti godinu ili više kasnije.
Istraživači sugerišu da bi na osnovu ovih nalaza, menadžeri rizika trebali razmotriti kako imunitet populacije može biti prediktor uticaja ENSO na širenje infektivnih bolesti. Dalje poboljšanje razumevanja interakcija između klime i bolesti moglo bi značiti planiranje intervencija nekoliko meseci unapred i poboljšanje zdravstvenih ishoda, kažu autori.
