Istraživanje je pokazalo razlike u ponašanju imunih ćelija u mozgu obolelih od Alchajmera u poređenju sa zdravim mozgom. Ova otkrića mogu otvoriti put ka novim tretmanima. Istraživači se nadaju da će njihovi rezultati doprineti razvoju novih terapija.
Analiza ljudskog moždanog tkiva otkrila je razlike u ponašanju imunih ćelija, poznatih kao mikroglija, u mozgu obolelih od Alchajmera. Istraživanje koje je vodio Univerzitet u Vašingtonu, objavljeno 2023. godine, pokazalo je da su mikroglije u mozgu obolelih od Alchajmera češće bile u preinflamatornom stanju, što ih čini manje zaštitnim.
Mikroglije su imune ćelije koje pomažu u održavanju zdravlja mozga tako što uklanjaju otpad i očuvaju normalnu funkciju mozga. U odgovoru na infekciju ili kako bi uklonile mrtve ćelije, ove ćelije mogu postati manje vitke i pokretne kako bi obavile svoj posao. Takođe, one „režu“ sinapse tokom razvoja, što pomaže oblikovanju neuronskih mreža.
U obolelih od Alchajmera, neke mikroglije reaguju previše snažno, što može izazvati upalu koja doprinosi smrti moždanih ćelija. Nažalost, klinička ispitivanja antiinflamatornih lekova za Alchajmer nisu pokazala značajne efekte.
Da bi bolje razumeli ulogu mikroglija u Alchajmerovoj bolesti, istraživači su koristili uzorke mozga od 12 donora obolelih od Alchajmera i 10 zdravih kontrola. Koristeći novu metodu za poboljšanje sekvenciranja RNA, tim je identifikovao 10 različitih klastera mikroglija u moždanom tkivu, zasnovanih na jedinstvenom skupu genske ekspresije.
Tri od ovih klastera ranije nisu primećena, a jedan od njih je bio češći kod obolelih od Alchajmera. Ovaj tip mikroglija ima aktivirane gene koji su uključeni u upalu i smrt ćelija, što može doprineti progresiji bolesti.
Istraživači su otkrili da su klasteri mikroglija u mozgu obolelih od Alchajmera bili skloniji preinflamatornom stanju, što znači da su bili skloniji proizvodnji inflamatornih molekula koje mogu oštetiti moždane ćelije. Naučnici veruju da mikroglije mogu menjati tipove tokom vremena, što otežava određivanje njihovog ponašanja samo na osnovu pregleda mozga.
„U ovom trenutku ne možemo reći da li mikroglije izazivaju patologiju ili patologija menja njihovo ponašanje,“ rekla je Prater. Ova istraživanja unapređuju naše razumevanje uloge mikroglija u Alchajmerovoj bolesti i sugerišu da bi određeni klasteri mogli biti ciljevi za nove tretmane.
