Veza između menopauze i rizika od kardiovaskularnih bolesti

Veza između menopauze i rizika od kardiovaskularnih bolesti

Valovi vrućine i noćno znojenje—oni su karakteristični simptomi menopauze.

Ali postoji još nešto što se dešava ženama koje ulaze u kasne 40-te i rane 50-te, što ne mogu da vide ili osete, a možda čak ni ne znaju: rizik od kardiovaskularnih bolesti raste.

„Kako žene prolaze kroz menopauzu, doživljavaju mnogo promena“, rekao je Samar El Khoudari, profesor epidemiologije na Školi javnog zdravlja Univerziteta u Pitsburgu.

Oni proizvode manje estrogena. Akumuliraju više masti na stomaku. Višak abdominalne masti je deo skupa simptoma koji postaju češći nakon menopauze. Poznat kao metabolički sindrom, to je kada osoba ima najmanje tri od sledećeg: abdominalna gojaznost; visoki trigliceridi; nizak „dobar“ HDL holesterol; visok krvni pritisak ili visok šećer u krvi.

I „njihove arterije postaju podložnije bolestima, postaju deblje i čvršće“, rekao je El Khoudari, koji je predsedavao komitetom za pisanje naučne izjave Američkog udruženja za srce iz 2020. o tome kako tranzicija menopauze utiče na rizik od kardiovaskularnih bolesti. „Sve te promene se ubrzavaju tokom menopauze.“

Bolest srca je vodeći uzrok smrti za žene u SAD, koje obično razviju stanje nekoliko godina kasnije od muškaraca. Ali žene uglavnom nisu svesne svog rizika od srčanih bolesti, koje će ih verovatno ubiti nego svi oblici raka zajedno. Prema najnovijem istraživanju AHA, svest da su bolesti srca vodeći uzrok smrti među ženama zapravo je pala između 2009. i 2019. godine, posebno među crnkinjama, latinoamerikankama i mlađim ženama, za koje primarna prevencija može biti najefikasnija.

Do pada svesti došlo je kako se znanje o kardiovaskularnim rizicima kod žena povećalo, rekao je El Khoudari. „Tokom poslednje dve decenije naučili smo mnogo o tome kako menopauza doprinosi zdravlju srca“, rekla je ona.

Na primer, talasi vrućine i noćno znojenje povezani sa menopauzom povezani su sa većim rizikom od visokog krvnog pritiska i drugih kardiovaskularnih faktora rizika. Istraživanja takođe pokazuju da je depresija tokom tranzicije menopauze snažno povezana sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Pored toga, žene koje dožive prirodnu menopauzu u kasnijoj dobi imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrti. Faktori koji mogu uticati na rani početak menopauze uključuju pogoršanje kardiovaskularnog zdravlja tokom reproduktivnih godina, pušenje cigareta i eventualno genetiku.

Dr JoAnn Manson, šef preventivne medicine u Brigham and Vomen’s Hospital i profesor medicine na Harvard Medical School u ​​Bostonu, rekla je da bi žene imale koristi od intenziviranja kardiovaskularnih prevencija u godinama koje su prethodile menopauzi.

„Ta faza života je prozor mogućnosti za promene u načinu života“, rekao je Menson, koji je takođe bio koautor naučne izjave AHA iz 2020. koja je pozvala zdravstvene radnike da razmotre agresivan pristup zasnovan na prevenciji za žene u srednjim godinama kako bi smanjili mogućnost kardiovaskularnih bolesti u budućnosti.

Istraživanja sugerišu da najefikasniji načini za prevenciju srčanih bolesti uključuju nepušenje, fizičku aktivnost, zdravu ishranu, održavanje zdrave težine, dovoljno sna i držanje holesterola, krvnog pritiska i nivoa glukoze u krvi pod kontrolom. Ali „veoma, vrlo malo ljudi je dobro u praćenju svega toga“, rekao je Menson.

Možda najveći uspeh za novac dolazi od povećanja fizičke aktivnosti, rekla je ona. „To je čarobni metak za dobro zdravlje jer smanjuje rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, visokog krvnog pritiska, dijabetesa tipa 2 i raka i poboljšava zdravlje kostiju, kontrolu težine, san i mentalno zdravlje. Da postoji pilula koju biste mogli da uzmete koje su imale sve te prednosti, svi bi za to tražili.“

Ali nedovoljno ljudi ispunjava savezne smernice za fizičku aktivnost, koje su najmanje 150 minuta nedeljno aerobnih vežbi umerenog intenziteta, 75 minuta intenzivnog aerobnog vežbanja nedeljno ili kombinacija oba.

Iako nikada nije kasno da se dodaju ili povećaju nivoi fizičke aktivnosti, Menson je rekao: „Što ranije to uradite u životu, veće su zdravstvene beneficije. Takođe, održavanje dobrih navika je lakše nego poništavanje loših“.