Aktivistkinje traže prepoznavanje femicida u Srbiji, dok se suočavaju s protivljenjem u pravosudnom sistemu

Aktivistkinje traže prepoznavanje femicida u Srbiji, dok se suočavaju s protivljenjem u pravosudnom sistemu

U Srbiji, pitanje rodno zasnovanog nasilja dobija sve veću pažnju, posebno nakon nedavnih tragičnih događaja koji su rezultirali smrću šest žena u partnerskim odnosima od početka ove godine. Ovi slučajevi nasilja podstakli su aktivistkinje za prava žena da traže zvanično prepoznavanje ovih zločina kao femicida – rodno zasnovanih ubistava. Međutim, njihov zahtev suočava se s otporom u pravosudnom sistemu, gde postoji protivljenje promeni Krivičnog zakona koja bi ove slučajeve tretirala kao posebna krivična dela.

Aktivistkinje ističu da je prepoznavanje femicida ključno za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i zaštite žena od potencijalnih ubistava. One zahtevaju da Krivični zakon tretira ove slučajeve kao posebno delo i kvalifikuje ih kao teška ubistva, što bi omogućilo strože kazne za počinioce i delovalo preventivno. Naglašavaju da su dosadašnje kazne bile male i nisu imale očekivani efekat u zaštiti žrtava.

Međutim, Udruženje sudija i tužilaca Srbije izražava svoje protivljenje ovom predlogu, ističući da zakon ne bi trebalo da poznaje pol i da bi dodavanje specifične kvalifikacije moglo dovesti do diskriminacije. Predstavnici ovog udruženja tvrde da postojeći zakoni već obuhvataju sve oblike krivičnog dela, a da bi fokus trebalo da bude na primeni zakona i osiguravanju pravde, a ne na promeni samih zakona.

Osim toga, advokati takođe izražavaju svoje rezerve prema predlogu da se zločini nad ženama tretiraju kao femicidi. Oni smatraju da već postoje odgovarajuće kazne za ova dela i da je promena zakona nepotrebna. Ističu da bi takva promena mogla dovesti do bespotrebnog komplikovanja pravnog sistema i da bi mogla otvoriti vrata za dalje klasifikacije zasnovane na polu žrtve ili počinioca.

Ove rasprave dolaze u kontekstu opšteg problema nasilja u porodici u Srbiji, gde su institucije suočene sa nedostatkom kapaciteta da efikasno reše ovaj problem. Aktivistkinje ističu da Zakon o sprečavanju nasilja u porodici nije doveo do značajnog poboljšanja situacije, te da je neophodno preduzeti dodatne korake kako bi se zaštitile žene i sprečilo nasilje. Ovo pitanje nije samo unutrašnje, već se tiče šireg konteksta rodne ravnopravnosti i ljudskih prava, što je izazov s kojim se suočavaju i druge zemlje u regionu.