Socijalna preduzeća u Srbiji, iako doprinose društvu, suočavaju se s nedostatkom materijalnih i nematerijalnih podsticaja od strane države. Ova preduzeća ulažu veći deo svojih prihoda u rešavanje društvenih problema, poput zapošljavanja osoba sa invaliditetom i borbe protiv klimatskih promena. Prema rečima Šušića, u Evropi posluje 2,8 miliona socijalnih preduzeća, dok je u Srbiji registrovano samo 26.
U Srbiji postoji procena da oko 200 subjekata funkcioniše prema principima socijalne ekonomije. Ova preduzeća imaju obavezu da reinvestiraju 50% svoje dobiti, a njihova svrha je da pomognu ljudima da postanu aktivni članovi zajednice. Šušić naglašava da je važno da se preduzetnici osećaju podržano i da im se omogući da formalizuju svoj status.
Jedan od problema je što upis statusa donosi nove obaveze, ali ne i benefite. Srbija je 2022. godine usvojila moderan Zakon o socijalnom preduzetništvu, ali se očekivani efekti još uvek nisu ostvarili. Program razvoja koji bi trebao da definiše finansijske olakšice i subvencije još uvek čeka na usvajanje.
Šefica Jedinice za inovacije i preduzetništvo NALED-a ističe da je ključno usvojiti Program razvoja koji će omogućiti direktnu podršku ovim preduzećima. Takođe, potrebni su podsticaji koji će omogućiti poreske olakšice i prednost u javnim nabavkama. Država može postati najveći kupac proizvoda socijalnih preduzeća kroz rezervisane nabavke.
Registar socijalnih preduzeća treba da postane javno dostupan kako bi se olakšalo povezivanje sa lokalnim samoupravama. Takođe, ustupanje prostora u javnoj svojini može pomoći socijalnim preduzećima da obezbede adekvatne uslove za rad. Iako postoje subvencije za radnu integraciju, one su nedovoljne i ne pokrivaju sve korisnike.
NALED je pokrenuo Hub za socijalno preduzetništvo kako bi povezao zakonodavstvo i tržište. Ovaj Hub promoviše socijalno preduzetništvo kroz obuke i podršku lokalnim samoupravama. Velike kompanije mogu postati partneri socijalnim preduzećima, čime direktno doprinose razvoju zajednice.
