Upravni odbor udruženja Inženjeri zaštite životne sredine, na čelu sa Igorom Jezdimirovićem, upozorava na alarmantnu situaciju u vezi sa upravljanjem otpadom u Srbiji. Prema njegovim rečima, većina otpada završava na nesanitarnim deponijama, a veliki broj divljih deponija često gori, što ima ozbiljne posledice po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Istraživanje, koje je sprovedeno uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine, obuhvatilo je deset lokalnih samouprava, uključujući Novi Sad, Pančevo i Beograd. Jezdimirović je istakao da je cilj analize bio da se identifikuju „vruće tačke“ i proceni zdravstveni rizik za stanovništvo u tim područjima.
Kriterijumi za odabir lokalnih samouprava uključivali su blizinu deponija naselju i broj ljudi koji su izloženi riziku od požara. Istraživanje je korišćenjem alata Svetske zdravstvene organizacije omogućilo identifikaciju prioriteta u upravljanju otpadom i predlaganje preventivnih mera.
Osnovne mere za sprečavanje požara uključuju unapređenje sistema upravljanja otpadom i pravovremeno upozoravanje stanovništva na opasnosti. Jezdimirović je naglasio da će preporuke pomoći lokalnim samoupravama da preduzmu akcije za zaštitu zdravlja građana.
Doktorka Branislava Matić Savićević, koautorka istraživanja, upozorila je na dugotrajne posledice požara na deponijama, koje mogu uticati na zdravlje ljudi kroz izloženost štetnim hemikalijama. Ona je istakla da su posledice često nevidljive i da se mogu manifestovati tek nakon dužeg vremena.
Doktorka Snežana Živković Perišić dodala je da su hronične bolesti pluća i kardiovaskularni problemi direktno povezani sa aerozagađenjem. Preporučila je hitne mere kako bi se zaštitila ugrožena populacija, posebno deca i stariji ljudi.
