Pušten u rad gasni interkonektor između Bugarske i Grčke, povezaće se i Srbija

Grčka i Bugarska pustile su u rad gasni interkonektor koji spaja dve zemlje, a na koji će se povezati i Srbija koja gradi svoju deonicu od Niša do Dimitrovgrada i dalje do Sofije.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da danas počinje novo doba za Bugarsku i jugoistočnu Evropu, dok je predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev rekao da će projekat gasnog interkonektora igrati važnu ulogu u osnaživanju energetske bezbednosti Evrope. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da se nada da će sledeće godine slična ceremonija biti održana i u Srbiji, preneo je RTS.

Ursula fon der Lajen kaže da je energetska kriza ozbiljna, ali da je sigurna da će se Evropa izboriti s tim. Ona je istakla da gasovod između Bugarske i Grčke „menja pravila igre“ i znači slobodu i prekid zavisnosti Evrope od ruskog gasa i da takvi projekti znače da će Evropa imati dovoljno gasa za zimu. Fon der Lajen rekla je da je prvi korak u pripremama za zimu bio diversifikacija izvora, odnosno traženje drugih partnera osim Rusije, da je na drugom mestu štednja, a na trećem ulaganje u održive izvore energije koji su lokalni i čine svaku zemlju nezavisnom.

Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev rekao je da će projekat gasnog interkonektora igrati važnu ulogu u osnaživanju energetske bezbednosti Evrope i u diverzifikaciji izvora snabdevanja gasom.

„Energetska bezbednost je deo nacionalne bezbednosti svake države, a trenutna geopolitička situacija u svetu to još jednom dokazuje“, poručio je Alijev.

Dodao je da je azerbejdžanski gas gotovo dve godine prisutan na evropskom tržištu, a od sada i u Bugarskoj.

„Azerbejdžan je ponosan što je inicijator južnog gasnog koridora, a južni gasni koridor prenosi gas potrošačima iz novih izvora. Za sada je jedini izvor gasno polje Šardeniz u azerbejdžanskom sektoru Kaspijskog jezera, ali i nekoliko drugih gasnih polja u Azerbejdžanu uskoro će početi sa proizvodnjom gasa i doprineće povećanju obima našeg snabdevanja“, naveo je Alijev.

Napomenuo je da je Azerbejdžan dugi niz godina pouzdan snabdevač naftom, a da postaje i pouzdan snabdevač gasom.

„Ove godine povećaćemo izvoz na više od 22 milijarde kubnih metara i 11,5 milijardi će otići evropskim potrošačima. Ovog jula potpisali smo memornadum o razumevanju sa EK i to je jedan veoma važan dokument na osnovu kojeg planiramo da do 2027. godine udvostručimo naše snabdevanje prirodnog gasa Evropi“, rekao je Alijev.

Predsednik Bugarske Rumen Radev rekao je da su je da je novi gasni interkonektor stub stabilnosti i razvoja u regionu.

„Nije uopšte bilo lako izgraditi ga, nekoliko grčkih i bugarskih vlada radile su naporno na ovom projektu, na veoma zahtevnom terenu uz brojne birokratske prepreke, a sada na ovom mestu želim da izrazim iskrenu zahvalnost na upornosti i profesionalizu kompanijama, insistucijama koje su učestvovale“, dodao je Radev.

„Ovaj interkonektor je dokaz napređenih tehnoloških kapaciteta naših zemalja, grčki i bugarski inženjeri su samostalno uspeli da dizajniraju i izgrade novu generaciju gasovoda uz primenu automatizacije na višem nivou“, dodao je.

Ukazao je da ovaj interkonektor već značajno menja evropsku energetsku mapu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je, kako je naveo, bugarskim i grčkim prijateljima na dovršetku izgradnje interkonektora.

„Istina je da niko od nas nije od početka verovao u značaj tog projekta. Sastajali smo se, govorili smo, ali mislili smo da je to nešto luksuzno, nešto što možda nama ne treba, ali sada vidimo da su ti ljudi, uključujući predsednika Radeva, premijera Borisova, premijera Micotakisa, kao i Petkova, vidimo da su oni to drugačije videli, da su oni u to verovali i oni će sada imati brojne prednosti od ovog projekta i rekao bih da je to važno i za Srbiju“, naveo je Vučić.

Predsednik je dodao da je već počela izgradnja interkonektora između Srbije i Bugarske i da će u roku od godinu dana taj projekat biti završen i da se nada da će sledeće godine u ovo vreme slična ceremonija biti održana i u Srbiji.

„Ja verujem da ćemo imati tešku zimu i tešku jesen, težu nego što je gospođa predsednica (Fon der Lajen) maločas rekla. Ona mora da bude optimistična, ona je veliki profesionalac, profesionalni političar. Mogu da kažem, pre nego što sam ovde došao, imao sam dilemu kako će postupati prema meni, ali bila je vrlo pristojna, vrlo ljubazna. Znate zašto ovo govorim. Iako sam se osećao kao crna ovca u društvu ovih sjajnih prijatelja, ali moram da joj zahvalim, nikom ovim ne laskam, iako sam po tome poznat, ona nam je mnogo pomogla kad je reč o izgradnji interkonektora između Srbije i Bugarske i o planiranoj izgradnji između Srbije i Severne Makedonije i to znači novu infrastrukturu za Srbiju, za čitav Zapadni Balkan“, naveo je Vučić.

Dodao je da nakon toga mogu da se grade grane ka zemljama Evropske unije, kao i da na diverzifikaciju izvora snabdevanja gasom ne bi moglo da se računa bez Azerbejdžana i predsednika Ilhama Alijeva za kojeg je rekao da je „veoma popularan u Evropi“.

Premijer Rumunije Nikolae Čuka poručio je da su „nestašice snabdevanja gasom koje je izazvala Rusija uticale ne samo na Evropu, već su stvorile previranja na globalnom energetskom tržištu i dovele do neočekivano visokih cena u raznim delovima sveta“.

„Svaki korak da se postigne energentska bezbednost je u cilju da se obezbedi pouzdano snabdevanje energentima i u skladu je sa našim ciljevima oporavka“, poručio je Čuka.

Grčki premijer Kirjakos Micotakis rekao je da početak rada gasnog interkonektora između Bugarske i Grčke, predstavlja izuzetan trenutak ne samo za Jugoistočnu Evropu, nego za celu Evropu, jer će osnažiti njeno energetsko snabdevanje.

„To predstavlja kluminaciju saradnja naše dve vlade, radio sam na ovom projektu i pomno pratio njegov rad“, rekao je Micotakis.

Smatra da je ovim projektom prepoznat širi geopolitički značaj i da će taj gasovod dovesti prirodni gas iz Azerbejdžana i na taj način osloboditi Evropu od stega ruskog gasa.

Radovi na izgradnji novog gasovoda između Bugarske i Grčke završeni su polovinom jula. On će do Bugarske dopremati gas iz Azerbejdžana, a danas počinju prve komercijalne isporuke.

Gasovod dužine 182 kilometara, od čega 151 kilometar u Bugarskoj i 31 kilometar u Grčkoj, proteže se od severoistočnog grčkog grada Komotinija do Stare Zagore u središnjoj Bugarskoj.

Gasovod, kako je ranije najavljeno, počinje da radi kapacitetom od tri milijarde kubika gasa godišnje i izgledima za povećanje na pet milijardi.

Srbija je početkom ove godine, uz podršku EU, započela gradnju gasnog interkonektora sa Bugarskom Niš–Dimitrovgrad u dužini od 109 kilometara na teritoriji Srbije i radovi bi trebalo da budu završeni do septembra 2023. godine.