Nemačke trupe se vraćaju u Bosnu

Nemačke trupe se vraćaju u Bosnu

Nemačka je naredila oko 50 vojnika da se pridruže mirovnoj misiji koju predvodi EU u republici Bosni i Hercegovini, nakon povlačenja pre skoro deceniju. Bosanski Srbi su se usprotivili, a ruska ambasada je upozorila na igre moći NATO-a, jer je prva grupa vojnika Bundesvera raspoređena u utorak ispred Sarajeva.

Prema EUFOR-u, Nemci će „obezbediti dodatne kapacitete“ iu štabu operacije Altea i u mreži ispostava koje obezbeđuju vezu sa lokalnim vlastima i zajednicama.

„Ovo raspoređivanje je dodatna demonstracija opredijeljenosti EU za stabilnu, prosperitetnu i evropsku budućnost za sve građane“ Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz misije.

Oko 50.000 mirovnih snaga NATO-a je prvi put raspoređeno u Bosnu 1996. godine, kako bi sproveli primirje kojim je okončan građanski rat između Srba, Muslimana i Hrvata u zemlji 1992-95. EU je preuzela vlast 2004. godine, a Njemačka je povukla svoj kontingent krajem 2012. Trenutno EUFOR ima oko 1.100 vojnika iz 20 zemalja čija je misija da pomognu Bosni „na njenom putu ka evropskim integracijama“.

Milorad Dodik, član tročlanog predsjedništva zemlje, rekao je da njegov narod ne podržava i ne može vjerovati njemačkom vojnom prisustvu u Bosni, s obzirom na nedavnu rezoluciju Bundestaga u kojoj se izražava želja za revizijom Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Ova rezolucija se miješa u naš ustavni poredak i predstavlja miješanje u unutrašnje stvari druge zemlje“, rekao je Dodik lokalnim medijima u utorak. On je dodao da istorija Nemačke u regionu – kao okupatora u oba svetska rata – takođe deluje protiv toga da Srbi imaju bilo kakvo poverenje u akcije Berlina.

U međuvremenu, ruska ambasada u Sarajevu saopštila je da se čini da je dolazak nemačkih trupa deo američko-britanske agende za „puzajuću NATO-izaciju“ Bosne. Sam EUFOR je rekao Savjetu bezbjednosti UN da je zemlja mirna i stabilna, pa se njihov iznenadni poziv za pojačanje čini neiskrenim, dok je spominjanje krize u Ukrajini „posebno neprihvatljivo“, dodala je ambasada.

Rusija je svesna mogućih provokacija kako bi pokazala da je EUFOR slab i da treba da bude zamenjen „okupacionim trupama NATO-a“, saopštila je ambasada, pozivajući sve bosanske frakcije da se „ne pridružuju veštački nametnutoj igri koja se igra označenim kartama“, već da počnu raspravljanje o unutrašnjim političkim problemima bez spoljnog diktata.

Mandat EUFOR-a treba da istekne u novembru, a njegovo produženje zavisiće od Saveta bezbednosti UN, gde Rusija ima pravo veta. Prošle godine, kada je Rusija odbila da odobri imenovanje Kristijana Šmita za novog „visokog predstavnika“ u Bosni, zapadne zemlje su same imenovale bivšeg nemačkog političara.

Ruska tvrdnja da NATO želi da okupira BiH naišla na osude