Kijev traži zabranu putovanja Rusima

Kijev traži zabranu putovanja Rusima

KIJEV -Ukrajinski predsednik pozvao je Zapad da uvede potpunu zabranu putovanja Rusima, ideja koja je naišla na podršku u nekim evropskim državama, ali je razbesnela Moskvu, koja je nastavila žestoku vojnu ofanzivu na istoku Ukrajine, prenosi Rojters.

Izgledalo je da će ideja predsednika Vladimira Zelenskog verovatno podeliti Evropsku uniju, u kojoj dugo postoje razlike u tome kako se nositi sa Moskvom između nekih istočnih i zapadnih članica.

Zelenski je izneo svoj predlog u intervjuu za Vašington post dok je Ukrajina zaustavila dotok ruske nafte u neke istočnoevropske zemlje zbog pitanja plaćanja vezanog za sankcije.

Zelenski želi jednogodišnju zabranu putovanja i očigledno proterivanje Rusa koji žive na Zapadu kako bi mogli da žive „u svom svetu dok ne promene svoju filozofiju“. On se požalio da su sankcije koje su do sada uvedene Rusiji da bi je kaznila zbog invazije na njegovu zemlju 24. februara bile preslabe.

„Koji god Rus… da ih natera da odu u Rusiju“, rekao je Zelenski. „Tada će razumeti. „Oni će reći: ‘Ovo (rat) nema nikakve veze sa nama. Ne može se smatrati da je čitavo stanovništvo odgovorno, zar ne?’ Može.“

Navodi se da je Zelenski rekao da bi zabrana trebalo da se odnosi i na Ruse koji su pobegli od početka rata krajem februara jer se nisu slagali sa predsednikom Vladimirom Putinom.

Kremlj je odbacio reči Zelenskog. Svaki pokušaj da se izoluju Rusija ili Rusi je proces koji nema perspektive“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Drugi ruski zvaničnici doveli su u pitanje zakonitost takvih ograničenja, sugerišući da bi prekršila prava Rusa.

Podržala je estonska premijerka Kaja Kalas, koja je rekla da misli da je vreme da EU prestane da izdaje vize Rusima. „Posetiti #Evropu je privilegija, a ne ljudsko pravo“, napisao je Kalas na Tviteru.

Druge zemlje koje tradicionalno imaju bliže veze sa Rusijom, kao što je Mađarska, će se, međutim, verovatno protiviti zabrani EU. Štaviše, Evropska komisija je dovela u pitanje njegovu izvodljivost, rekavši da bi određenim kategorijama, kao što su članovi porodice, novinari i disidenti, uvek trebalo davati vize.

U međuvremenu, američki predsednik Džo Bajden potpisao je u utorak dokumente o podršci Vašingtona ulasku Finske i Švedske u NATO, što je najznačajnije proširenje vojnog saveza od 1990-ih i podstaknuto invazijom Rusije na Ukrajinu.

U utorak je postojala stalna zabrinutost zbog situacije u nuklearnoj elektrani Zaporožje, koju je okupirala Rusija, koju su Ukrajina i Rusija optužile jedna drugu za granatiranje poslednjih dana.

Za kijevsku vladu je bilo od vitalnog značaja da povrati kontrolu nad elektranom na vreme za zimu, rekao je Petro Kotin, šef ukrajinske državne nuklearne kompanije Energoatom u intervjuu za Rojters.

Prošlonedeljno rusko granatiranje oštetilo je tri linije koje povezuju elektranu u južnoj Ukrajini sa ukrajinskom mrežom, rekao je on. Rusija je želela da poveže objekat na svoju mrežu, rekao je Kotin.

On je rekao da je „rizik veoma visok“ da će granatiranje pogoditi kontejnere u kojima se nalazi radioaktivni materijal.

I Ukrajina i Rusija su rekle da žele da tehničari iz UN-ove nuklearne agencije, Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), posete Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Evropi.

Rusija je u međuvremenu pokrenula kopnene snage, vazdušne udare i artiljeriju u gruboj ofanzivi osmišljenoj da završi zauzimanje istočne Ukrajine.

Ali Kijev je rekao da njegove trupe pružaju žestok otpor i uglavnom drže liniju.

Teške borbe vođene su u utorak u gradovima na liniji fronta u blizini grada Donjecka na istoku, gde su ukrajinski zvaničnici rekli da ruske trupe pokreću talase napada dok pokušavaju da prošire svoju kontrolu nad industrijalizovanim regionom Donbasa.

Ukrajinska vojska je saopštila da je odbila kopnene napade u pravcu gradova Bahmut i Avdijevka.

Rusija je dala drugačiju ocenu.

Čečenski lider Ramzan Kadirov rekao je da su njegove snage zauzele fabriku za Moskvu na obodu istočnog grada Soledara. Druge snage koje podržava Rusija rekle su da su u procesu „čišćenja“ teško utvrđenog sela Piski. A ruski mediji su preneli da je grupa plaćenika iz Vagner grupe iskopala u blizini grada Bahmuta.

Rojters nije mogao da proveri račune nijedne strane na bojnom polju.

Britanska vojna obaveštajna služba, koja pomaže Ukrajini, saopštila je da je rusko guranje ka Bahmutu bila njena najuspešnija operacija u Donbasu u poslednjih 30 dana, ali da je ipak uspela da napreduje samo oko 10 km (6 milja).

Rusija je rekla da planira da preuzme punu kontrolu nad Donbasom u ime prokremljskih separatističkih snaga, dok su zvaničnici postavljeni u Rusiji u delovima južne Ukrajine rekli da planiraju da nastave sa referendumima za pridruživanje Rusiji.

Ono što Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom“, Ukrajina kaže da je ničim izazvan agresorski rat u imperijalnom stilu i da se oslanja na sofisticirane raketne i artiljerijske sisteme koje isporučuje Zapad da bi degradirala ruske linije snabdevanja i logistiku.

Na poluostrvu Krim, čije je pripajanje Rusiji 2014. praćeno separatističkim zauzimanjem delova Donbasa, u eksploziji u vojnoj vazduhoplovnoj bazi Saki poginula je jedna osoba, a pet je povređeno, saopštile su ruske vlasti.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je ranije da je eksplozija bila detonacija avio municije, a ne rezultat napada.