Šef UN: Bande kontrolišu oko 60% kapitala Haitija

Šef UN: Bande kontrolišu oko 60% kapitala Haitija

UJEDINjENE NACIJE – Skoro 60 odsto glavnog grada Haitija dominiraju bandama čije su nasilje i seksualni napadi doveli do toga da hiljade pobegnu iz svojih domova, rekao je u četvrtak šef humanitarne organizacije Ujedinjenih nacija u toj karipskoj naciji, prenosi Asošijeted pres.

Ulrika Ričardson je rekla da se skoro 20.000 ljudi u prestonici suočilo sa „katastrofalnim uslovima nalik gladi“ dok se epidemija kolere širi Haitijem.

Ričardson je naslikao mračnu sliku zemlje u silaznoj spirali, gde je polovini stanovništva hitno potrebna pomoć u hrani, pošto je broj umrlih od kolere porastao na 283. Ona je rekla da je blizu 12.000 ljudi hospitalizovano zbog te bolesti od 2. oktobra , a sada ima ukupno više od 14.000 sumnjivih slučajeva kolere u osam od 10 regiona u zemlji.

Ona je rekla da se svih, osim 1.000 od 20.000 Haićana koji su suočeni sa glađu, nalazi u glavnom gradu Port-o-Prensu, uglavnom u sirotinjskoj četvrti Cite Soleil koju kontrolišu bande. Ričardson je rekao da je nesigurnost dovela do „masovnog raseljavanja“, posebno u glavnom gradu, gde je 155.000 ljudi napustilo svoje domove.

Ona je na konferenciji za novinare rekla da bande koriste „veoma zastrašujuće nivoe seksualnog nasilja kao oružje“ da drže ljude pod kontrolom, ulivaju strah i kaznu.

Ona je rekla da borbe bandi oko teritorije i njihove kriminalne akcije razaraju društvo i eskaliraju nesigurnost.

Politička nestabilnost je ključala na Haitiju od prošlogodišnjeg još uvek nerešenog ubistva predsednika Žovenala Moisa, koji se suočio sa protestima koji su zahtevali njegovu ostavku zbog optužbi za korupciju.

Svakodnevni život na Haitiju počeo je da izmiče kontroli u septembru samo nekoliko sati nakon što je premijer Ariel Henri rekao da će subvencije za gorivo biti eliminisane, što je dovelo do udvostručenja cena. Banda koju je predvodio Džimi „Roštilj“ Šerizije, bivši policajac, blokirala je terminal za gorivo Varreuk, što je izazvalo krizu sa gorivom.

Savet bezbednosti UN uveo je sankcije Šerizijeu 21. oktobra, a on je 6. novembra objavio da njegova federacija bandi G9 ukida blokadu.

Ali uprkos dostupnosti goriva, rekao je Ričardson, humanitarna, bezbednosna i politička situacija se pogoršavaju, rekavši da su „svi pogođeni nasiljem“.

Hentri i Savet ministara Haitija uputili su hitan apel 7. oktobra pozivajući generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša da pošalje međunarodne vojne snage da se suoče sa nasiljem na Haitiju i ublaži njegovu humanitarnu krizu.

Ričardson je rekao da su članovi Saveta bezbednosti UN od tada vodili intenzivne diskusije fokusirajući se na „potencijalno vođstvo i potencijalni sastav takvih snaga“, ali do sada nije doneta odluka.

„Ono što je ovde veoma važno jeste da se treba pozabaviti nasiljem bandi“, rekla je ona.

Dok se diskusije u Savetu bezbednosti nastavljaju, Ričardson je rekao da Ujedinjene nacije i mnoge zemlje pomažu nacionalnim policijskim snagama Haitija — „i njima je potrebna velika podrška u smislu opreme i obuke“.

Sredinom novembra, UN su pokrenule hitan apel za 145 miliona dolara kao odgovor na izbijanje kolere na Haitiju i sve veću glad, ali je do sada dobilo samo 23,5 miliona dolara, rekla je ona.

Ričardson je rekao da će UN zatražiti 719 miliona dolara za Haiti za 2023. godinu, duplo više ove godine, zbog dramatičnog pogoršanja humanitarne situacije.

Pozitivno je to što se škole ponovo otvaraju na nivou od oko 53 odsto širom zemlje, uglavnom na jugu. Mnoga od 4 miliona dece na Haitiju nisu imala nikakvo odgovarajuće obrazovanje od početka izbijanja COVID-19 u martu 2020, rekla je ona.