Šef UN traži međunarodni pristup ukrajinskoj NE

Šef UN traži međunarodni pristup ukrajinskoj NE

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je u ponedeljak da međunarodni inspektori dobiju pristup nuklearnoj elektrani Zaporožje nakon što su Ukrajina i Rusija razmenile optužbe za granatiranje najveće evropske atomske elektrane tokom vikenda, prenosi Rojters.

„Svaki napad na nuklearnu elektranu je samoubilačka stvar“, rekao je Gutereš na konferenciji za novinare u Japanu, gde je u subotu prisustvovao mirovnoj Memorijalnoj ceremoniji u Hirošimi u znak sećanja na 77. godišnjicu prvog atomskog bombardovanja u svetu.

Ukrajina je saopštila da je obnovljeno rusko granatiranje u subotu oštetilo tri senzora radijacije i povredilo radnika u Zaporožskoj elektrani, što je drugi pogodak u uzastopnim danima na lokaciji.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da vodi „nuklearni teror“ koji zahteva dodatne međunarodne sankcije, ovog puta protiv nuklearnog sektora Moskve.

„Ne postoji takva nacija na svetu koja bi se mogla osećati bezbedno kada teroristička država puca na nuklearnu elektranu“, rekao je Zelenski u televizijskom obraćanju u nedelju.

Ruske snage zauzele su fabriku na jugoistoku Ukrajine početkom marta, ali njome i dalje upravljaju ukrajinski tehničari.

Ruske vlasti u toj oblasti saopštile su da su ukrajinske snage pogodile lokaciju višecevnim raketnim bacačem, oštetivši administrativne zgrade i oblast u blizini skladišta. Ruska ambasada u Vašingtonu takođe je objavila saopštenje u kojem se navodi šteta.

„Ukrajinski nacionalisti su 5. avgusta izveli artiljerijski udar na teritoriju navedenog objekta. U granatiranju su oštećena dva visokonaponska dalekovoda i vodovod. Samo zahvaljujući efikasnim i blagovremenim akcijama ruske vojske. u pokrivanju nuklearnog objekta, njegova kritična infrastruktura nije pogođena“, saopštila je ambasada.

Rojters nije mogao da proveri verziju nijedne strane.

Događaji na lokaciji Zaporožje – gde je Kijev tvrdio da je Rusija udarila u dalekovod u petak – uzbunili su svet.

Gutereš je rekao da je Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) potreban pristup elektrani.

„U potpunosti podržavamo IAEA u svim njihovim naporima u vezi sa stvaranjem uslova za stabilizaciju elektrane“, rekao je Gutereš.

Šef IAEA Rafael Marijano Grosi upozorio je u subotu da najnoviji napad „podvlači veoma stvaran rizik od nuklearne katastrofe“.

Na drugom mestu, sporazum o deblokiranju ukrajinskog izvoza hrane i ublažavanju globalne nestašice ubrzao je dok su još četiri broda isplovila iz ukrajinskih crnomorskih luka dok je pristao prvi teretni brod od ruske invazije 24. februara.

Četiri odlazeća broda imala su skoro 170.000 tona kukuruza i druge hrane. Oni su plovili prema sporazumu koji su posredovale Ujedinjene nacije i Turska kako bi pokušale da pomognu u ublažavanju rastućih globalnih cena hrane koje su rezultat rata.

Pre invazije Moskve 24. februara, koju ruski predsednik Vladimir Putin naziva „specijalnom vojnom operacijom“, Rusija i Ukrajina zajedno su činile skoro trećinu svetskog izvoza pšenice. Poremećaji od tada su pretili glađu u nekim delovima sveta.

Putinove trupe pokušavaju da preuzmu punu kontrolu nad regionom Donbas na istoku Ukrajine gde su promoskovski separatisti zauzeli teritoriju nakon što je Kremlj anektirao Krim na jugu 2014.

Ruske snage su u nedelju pojačale napade severno i severozapadno od grada Donjecka u Donbasu, saopštila je ukrajinska vojska. Rusi su napali ukrajinske položaje u blizini jako utvrđenih naselja Piski i Avdijevka, kao i granatirali druge lokacije u regionu Donjecka, navodi se u saopštenju.

Osim što je pojačala kontrolu nad Donbasom, Rusija jača svoju poziciju na jugu Ukrajine, gde je okupila trupe u pokušaju da spreči potencijalnu kontraofanzivu kod Hersona, saopštio je Kijev.

Dok su borbe besne, Rusi koji su se pojavili nakon invazije Moskve poigravali su se idejom da pridruže ukrajinsku okupiranu teritoriju Rusiji. Prošlog meseca, visoki proruski zvaničnik je rekao da je referendum o takvom potezu verovatno „prema sledećoj godini“.

U svom video obraćanju, Zelenski je rekao da bi svaki „pseudoreferendum“ o okupiranim oblastima njegove zemlje koji bi se pridružili Rusiji eliminisao mogućnost razgovora između Moskve i njenih ukrajinskih kolega ili njihovih saveznika.

„Oni će za sebe zatvoriti svaku promenu razgovora sa Ukrajinom i slobodnim svetom koja će u jednom trenutku očigledno biti potrebna ruskoj strani“, rekao je Zelenski.

Takođe u nedelju, glavni ukrajinski tužilac za ratne zločine rekao je da se istražuje skoro 26.000 osumnjičenih za ratne zločine počinjene od invazije, uz 135 optuženih, od kojih je 15 u pritvoru. Rusija negira da je ciljala civile.

Granatiranje i raketni udari prijavljeni su tokom noći u ukrajinskom gradu Harkovu i oko vojnih lokacija u zapadnom regionu Vinica, između ostalog, saopštile su ukrajinske vlasti. Za sada nije bilo informacija o žrtvama.

Izvan Ukrajine, proksi bitka se odigrala u Međunarodnoj šahovskoj federaciji u kojoj je bivši zamenik ruskog premijera Arkadij Dvorkovič osvojio drugi predsednički mandat, pobedivši Ukrajinca Andrija Barišpoletsa.

A nakon višednevnih kontroverzi, Amnesti internešenel se izvinio za „nevolju i bes“ izazvan izveštajem koji optužuje Ukrajinu da ugrožava civile. To je razbesnelo Zelenskog i navelo šefa ukrajinske kancelarije grupe za ljudska prava da podnese ostavku.