Putin se sastao sa Hamneijem

Putin se sastao sa Hamneijem

Ruski predsednik Vladimir Putin razgovarao je u utorak u Iranu sa vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem, što je prva poseta lidera Kremlja van bivšeg Sovjetskog Saveza od invazije Moskve na Ukrajinu 24. februara.

Putin je u Teheranu takođe održao svoj prvi sastanak licem u lice od invazije sa liderom NATO-a, Turskim Tajipom Erdoganom, kako bi razgovarao o sporazumu kojim bi se obnovio ukrajinski izvoz žitarica iz Crnog mora, kao i o sukobu u severnoj Siriji.

Putinovo putovanje, koje dolazi samo nekoliko dana nakon što je američki predsednik Džo Bajden posetio Izrael i Saudijsku Arabiju, šalje snažnu poruku Zapadu o planovima Moskve da uspostavi bliže strateške veze sa Iranom, Kinom i Indijom suočenih sa zapadnim sankcijama.

Hamnei je pozvao na dugoročnu saradnju Irana i Rusije, rekavši Putinu da dve zemlje moraju da ostanu na oprezu protiv „zapadne prevare“, javila je iranska državna televizija.

On je rekao da je Putin obezbedio da Rusija „održi svoju nezavisnost“ od Sjedinjenih Država i da zemlje treba da počnu da koriste sopstvene nacionalne valute kada trguju robom.

„Američki dolar bi trebalo postepeno da se ukloni iz globalne trgovine, a to se može učiniti postepeno“, rekao je Hamnei tokom sastanka, u spartanskoj beloj sobi sa iranskom zastavom i portretom pokojnog revolucionarnog vođe ajatolaha Homeinija.

Uprkos patnjama običnih ljudi u ratu, Hamnei je rekao da Moskva nema mnogo alternative u Ukrajini. „Da niste preuzeli inicijativu, druga strana (Zapad) bi samoinicijativno izazvala rat“, rekao je Putinu.

Za Iran, koji se takođe muči pod zapadnim ekonomskim sankcijama i u zavadi sa Sjedinjenim Državama oko nuklearnog programa Teherana i niza drugih pitanja, Putinova poseta je pravovremena.

Sveštenički lideri Islamske Republike žele da ojačaju strateške odnose sa Rusijom u odnosu na zalivsko-izraelski blok u nastajanju, koji podržavaju SAD, koji bi mogao da pomeri bliskoistočni odnos snaga dalje od Irana.

Ohrabren visokim cenama nafte od rata u Ukrajini, Iran se kladi da bi uz podršku Rusije mogao da izvrši pritisak na Vašington da ponudi ustupke za oživljavanje svog nuklearnog sporazuma iz 2015. sa svetskim silama.

Međutim, povećani nagib Rusije prema Pekingu poslednjih meseci značajno je smanjio izvoz iranske sirove nafte u Kinu – ključni izvor prihoda za Teheran od tada SAD. Predsednik Donald Tramp ponovo je uveo sankcije 2018.

U maju je Rojters izvestio da je iranski izvoz sirove nafte u Kinu naglo opao pošto je Peking favorizovao ruske barele sa velikim popustom, ostavljajući skoro 40 miliona barela iranske nafte uskladišteno na tankerima na moru u Aziji i tražeći kupce.

Uoči Putinovog dolaska, Nacionalna iranska naftna kompanija (NIOC) i ruski proizvođač gasa Gasprom (GAZP.MM) potpisali su memorandum o razumevanju vredan oko 40 milijardi dolara.

Putin, Erdogan i iranski predsednik Ebrahim Raisi takođe su odmerili napore za smanjenje nasilja u Siriji, gde je Turska zapretila da će pokrenuti još vojnih operacija kako bi proširila 30 km (20 milja) duboke „bezbedne zone“ duž granice. Moskva i Teheran protive se takvoj akciji Turske.

„Održavanje teritorijalnog integriteta Sirije je veoma važno, a svaki vojni napad na severu Sirije definitivno će naneti štetu Turskoj, Siriji i celom regionu, a koristiće teroristima“, rekao je Hamnei Erdoganu pre trostranog sastanka.

Rusija i Iran su najjači podržavaoci sirijskog predsednika Bašara el Asada, dok Turska podržava pobunjenike protiv Asada.

Svaka turska operacija u Siriji bi napala kurdsku IPG miliciju, ključni deo Sirijskih demokratskih snaga (SDF) koje podržavaju SAD, a koje kontrolišu velike delove severne Sirije i koje Vašington smatra važnim saveznikom protiv militanata Islamske države.

„Nemoguće je očekivati da Turska ostane neaktivna, da ne reaguje, jer ova teroristička organizacija nastavlja svoju separatističku agendu“, rekao je Erdogan, misleći na IPG.

„Čujem od vas, dragi moji prijatelji, da razumete legitimnu zabrinutost Turske za bezbednost. Zahvalan sam na tome, ali same reči nisu lek za rane.

Putin, koji ove godine puni 70 godina, imao je nekoliko inostranih putovanja poslednjih godina zbog pandemije COVID-19, a zatim i krize u Ukrajini. Njegovo poslednje putovanje izvan bivšeg Sovjetskog Saveza bilo je u Kinu u februaru.

Očekuje se da će Rusija, Ukrajina, Turska i Ujedinjene nacije kasnije ove nedelje potpisati sporazum koji ima za cilj obnavljanje isporuke žita iz Ukrajine preko Crnog mora.

„Uz vaše posredovanje krenuli smo napred“, rekao je Putin Erdoganu nakon njihovog bilateralnog sastanka. „Nisu još sva pitanja rešena, ali to što ima kretanja je već dobro.