Pentagon se oslanja na Rusiju i Kinu za kritične minerale

Pentagon se oslanja na Rusiju i Kinu za kritične minerale

Grupa američkih kongresmena iz obe stranke pokušava da da Pentagonu još više novca kako bi popunio uveliko iscrpljene zalihe strateških minerala, uznemireni da većina antimona koji koristi američka odbrambena industrija dolazi iz Kine. Metal je, između ostalog, ključan u proizvodnji poluprovodnika, baterija i municije.

Komitet Predstavničkog doma za oružane snage (HASC) „zabrinut je zbog nedavne geopolitičke dinamike sa Rusijom i Kinom i kako bi to moglo da ubrza poremećaje lanca snabdevanja, posebno antimona“, navodi se u izveštaju objavljenom u sredu.

Antimon se obično kombinuje sa olovom i kalajem za pravljenje ležajeva i olovno-kiselinskih baterija. Takođe se koristi u poluprovodničkim uređajima. Njegove vojne primene se kreću od metaka i eksploziva do naočara za noćno osmatranje, pa čak i nuklearnog oružja, navodi Defense Njuz.

„Kina je najveći proizvođač iskopanog i rafinisanog antimona i glavni izvor uvoza za Sjedinjene Države“, navodi se u izveštaju američkog Geološkog zavoda za 2020, napominjući da „ne postoji domaći rudnik za antimon“.

Poslednji domaći izvor metala, rudnik zlata u Ajdahu, prestao je sa radom 1997. Bio je alternativni izvor antimona za SAD tokom Drugog svetskog rata, kada su neprijateljstva sa Japanom sprečila uvoz iz Kine.

Međutim, Kina je nedavno izgubila tržišni udeo u odnosu na Rusiju – trenutno pod američkim embargom – i obližnji Tadžikistan.

„Naša vojska ne bi trebalo da zavisi od samih protivnika od kojih se spremamo da se branimo“, rekao je kongresmen Skot Frenklin (R-Florida) u aprilu, udruživši se sa Setom Moultonom (D-Masačusets) kako bi zahtevali dodatnih 254 miliona dolara za Zalihe nacionalne odbrane.

Zalihe „više nisu u stanju da pokriju potrebe Ministarstva odbrane za velikom većinom identifikovanih materijala u slučaju prekida lanca snabdevanja“, naveli su zakonodavci u pismu.

Od prošle godine, vladina zaliha je smanjena na samo 888 miliona dolara vrednih retkih minerala, uglavnom zato što ih je Vašington decenijama rasprodavao da bi finansirao druge vojne programe, navodi Defense Njuz. Na svom vrhuncu 1952. vredeo je čak 42 milijarde dolara u dolarima iz 2022. godine. Pored antimona, sadrži i druge vojno kritične minerale kao što su kobalt, litijum, titanijum i volfram, ali Kongres je zabrinut da bi mogao da ponestane do 2025.

Nacrt zakona koji trenutno prolazi kroz HASC zahtevao bi od Pentagona da Kongresu da „petogodišnju perspektivu ovih minerala i trenutnih i budućih ranjivosti lanca snabdevanja“ i primeni politiku recikliranja istrošenih baterija da bi se povratili „plemeniti metali, retke zemlje“. minerale i elemente od strateškog značaja (kao što su kobalt i litijum) u lanac snabdevanja ili strateške rezerve” SAD.