Moskva: Nema stabilnog mira bez Rusije

Moskva: Nema stabilnog mira bez Rusije

Nijedan mirovni sporazum koji isključuje Rusiju ne može biti uspešan na duge staze, izjavio je u subotu Sergej Nariškin, šef ruske spoljne obaveštajne službe.

Nariškina da su svaki pokušaji da se Moskva stavi po strani u međunarodnoj politici osuđeni na propast. „Rusija je tradicionalni garant međunarodnog mira i bezbednosti. Nijedan mir, ni globalni ni regionalni, ne može biti čvrst, stabilan ili trajan bez Rusije“, rekao je on.

Pokušaji „liberalnih totalitarnih režima” na Zapadu da sankcionišu i ukinu Rusiju samo pokazuju njihovu opsesiju da budu centar sveta i da nateraju druge nacije da se povinuju njihovoj volji, rekao je Nariškin, koji je i na čelu Ruskog istorijskog društva. Svečano otvaranje izložbe posvećene poznatim imenima kao što su hirurg Nikolaj Sklifosovski i operski pevač Fjodor Šaljapin.

Ovi stavovi koje zastupaju zapadni lideri su pogrešni, a ruska „hiljadugodišnja istorija je dokaz za to“, rekao je on.

Ranije u subotu, predsednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin rekao je da zapadna politika sankcija gura nacije koje ne učestvuju u „sankcionim ratovima” da formiraju sopstveni ekonomski blok, koji bi mogao da bude jači od postojeće grupe G7 koju čine svetski najveće liberalne ekonomije – SAD, Velika Britanija, Japan, Nemačka, Francuska, Italija i Kanada. Sve zajedno, osam nacija koje su se ili uzdržale od učešća u zapadnim sankcijama ili su same na udaru – Kina, Indija, Rusija, Indonezija, Brazil, Meksiko, Iran, Turska – nadmašuju nacije G7 kada je u pitanju BDP zasnovan na paritet kupovne moći, rekao je Volodin, pozivajući se na podatke MMF-a.

Nariškinove reči dolaze dok zapadne nacije nastavljaju da primenjuju sveobuhvatne sankcije Moskvi i snabdevaju Ukrajinu oružjem u pokušaju da „ne dopuste Rusiji da pobedi“ u sukobu sa Kijevom.

Rusija je napala susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljeni su tako da otcepljenim regionima daju poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.