Makron želi da uvede bonove za hranu

Makron želi da uvede bonove za hranu

Francuski predsednik Emanuel Makron ponovio je svoje obećanje da će porodicama u nevolji izdati vaučere za hranu zbog naglog rasta troškova goriva i sirovina, izazvanih, kako je tvrdio, tekućom ruskom vojnom ofanzivom u Ukrajini.

U intervjuu za radio France Bleu u utorak, Makron je rekao da se svet suočava sa „globalnom krizom hrane“.

Ističući da je Francuska savetovala druge evropske zemlje da izađu sa „saglasnim odgovorom“ na ovo pitanje, predsednik, koji se suočava sa izborima 10. aprila, rekao je da je njegova vlada već preduzela niz mera, uključujući ograničenja na potrošnju energije i popuste na gorivo , da podrži stanovnike zemlje.

Ističući da su Ukrajina i Rusija „prave štale za međunarodno snabdevanje hranom“, Makron je rekao: „Želim da uvedem vaučere za hranu kako bih pomogao najskromnijim domaćinstvima i srednjoj klasi da se suoče sa ovim dodatnim troškovima“. On je dodao da bi takođe želeo da njegovi sunarodnici „kupuju lokalno“ i da kupuju francuske proizvode.

Makron je razmišljao o ideji vaučera za hranu od decembra 2020. godine, što sada čini jednim od njegovih predizbornih obećanja.

Međutim, detalji programa podrške hrani tek treba da budu otkriveni. Još se ne zna za koji iznos bi vaučeri bili, koje proizvode bi pokrivali, kako bi tačno bili raspoređeni i ko bi imao pravo na njih.

Rusija i Ukrajina su među najvećim svetskim dobavljačima useva. Prema Konferenciji Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD), dve zemlje predstavljaju 53% svetske trgovine suncokretovim uljem i semenom i 27% pšenicom.

Evropska centralna banka je ranije saopštila da se „očekuje da će inflacija hrane ostati visoka tokom 2022. godine” zbog visokih cena roba i „vanrednih povećanja” cena gasa i struje.

Evropska komisija trenutno radi na mjerama koje bi mogle povećati sigurnost hrane u EU.

Međutim, kako UNCTAD upozorava, sve zemlje će neizbežno biti pogođene krizom izazvanom sukobom. Povećanje cena hrane i goriva „uticaće na najugroženije u zemljama u razvoju, vršeći pritisak na najsiromašnija domaćinstva koja troše najveći deo svog prihoda na hranu, što će rezultirati teškoćama i glađu“, upozorila je organizacija.

Moskva je napala Ukrajinu krajem februara, nakon sedmogodišnjeg sukoba zbog neuspeha Kijeva da sprovede uslove sporazuma iz Minska i konačnog priznanja republika Donbasa sa prestonicama u Donjecku i Lugansku od strane Rusije. Protokoli uz posredovanje Nemačke i Francuske bili su osmišljeni da regulišu status tih regiona u okviru ukrajinske države.

Rusija je sada zahtevala da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.